Dužnosnici u Kirgistanu izrazili su uzbunu zbog izvješća da je susjedni Tadžikistan vjerojatno kupio bespilotne letjelice Bayraktar TB2 od Turske. To bi bila značajna akvizicija koja bi promijenija dinamiku utrke u naoružanju koja se odvija između dviju zemalja.
Zamjenik kirgistanskog ministra vanjskih poslova Jeenbek Kulubajev rekao je zastupnicima ove srijede da je njegova vlada u Biškeku molila Tursku da bude oprezna kod prodaje proslavljenih dronova Dušanbeu u svjetlu graničnih napetosti između te dvije zemlje. “Odgovorili su da je to samo poslovno pitanje i pitanje razvoja vojne suradnje. Nastavit ćemo razgovarati s Turskom nakon što dobijemo sve informacije”, rekao je Kulubajev za novinsku agenciju 24.kg.
Sporazum o navodnoj prodaji, koji Tadžikistan nije potvrdio ni opovrgnuo, vjerojatno je dogovoren tijekom posjeta Ankari od strane tadžikistanskog ministra obrane Šeralija Mirze datuma 21. travnja. Tijekom razgovora sa turskim kolegom, ministrom Hulusi Akarom, Mirzo je dobio obećanje da će Turska pomoći Tadžikistanu u jačanju granica i borbi protiv terorizma.
Dok je bio u Ankari, ministar Mirzo se susreo s čelnikom Baykara, istanbulske tvrtke koja proizvodi bespilotne letjelice Bayraktar. Na jednoj fotografiji koju je tursko veleposlanstvo u Tadžikistanu objavilo na Twitteru, Mirzo i brojni drugi tadžikistanski i turski dužnosnici mogu se vidjeti kako poziraju ispred Bayraktar modela TB2. Iako se navodi da će Tadžikistan nabaviti dronove ili ih već ima, nema informacija o količini ni o datumima.
Kupnja će sigurno izazvati uznemirenost u Kirgistanu, koji se nedavno razmetao s nadmoći u zraku koju je stekao nad Tadžikistanom prošle godine nabavkom istih tih dronova Bayraktar iz Turske. Krajem ožujka, šef kirgistanskih sigurnosnih službi Kamčibek Tašijev rekao je novinarima na državnoj televiziji da će dronovi biti stavljeni u graničnu službu koju on nadzire. “Ako dođe do incidenta s bilo kojom zemljom, možemo odgovoriti na odgovarajući način”, rekao je Tašijev i dodao: “Od sada će nebo i granice naše zemlje dodatno čuvati Bayraktari”. Tašijev se usput pohvalio količinom moćnog oružja koja se prebacuje u Batkensku regiju koja graniči s Tadžikistanom. Tu jednostranu stratešku superiornost sada bi nova tadžikistanska flota dronova mogla poništiti. S druge strane, tadžikistanski dužnosnici opreznije su u javnosti govorili o raspoređivanju oružja na njihovoj strani granice, ali lokalni očevici su izvijestili da su i tamo vidjeli raspoređivanje značajnih količina vojne opreme.
Kirgistan inzistira da je svoje bespilotne letjelice Bayraktar kupio vlastitim novcem, iako se špekulira da je dogovor o kupnji postignut nakon što je vlada u Biškeku prešutno pristaala na nezakonitu deportaciju kirgistanskog poslovnog čovjeka kojeg traži Turska. Orhan Inandi, koji ima i kirgistansko i tursko državljanstvo, uhvaćen je ispred svoje kuće u Biškeku krajem svibnja 2021. i ponovno se pojavio u lisicama na turskoj državnoj televiziji nekoliko tjedana kasnije. Kirgistan je bio iznenađen takvim razvojem događaja, iako mnogi smatraju nevjerojatnim da je otmica mogla biti izvršena bez pristanka državnog vrha. Inandi je tražen od strane Turske zbog njegovih veza s pokretom koji vodi vođa Fethullah Gulen, kojeg Erdogan optužuje da je organizirao pokušaj državnog udara 2016. Njegove aktivnosti u Kirgistanu bile su u velikoj mjeri usmjerene na obrazovanje i bio je odgovoran za izgradnju lokalna mreža sapatskih škola inspiriranih Gulenovim učenjima. Turske novine Daily Sabah izvijestile su u ljeto 2021. da je njihov ministar Akar u posjeti tadžikistanskom glavnom gradu Dušanbeu,”naglasio važnost” borbe protiv Gulenovog pokreta.
Raspoređivanje teškog naoružanja u regiji dolazi usred sporadičnih, ali dugotrajnih sukoba duž granice između južnog Kirgistana i sjevernog Tadžikistana. U posljednjoj epizodi nemira 12. travnja, graničari su razmijenili pucnjavu u udaljenom području za koje još traju pregovori o razgraničenju. Kirgistanski seljaci su rekli za Eurasianet da su tadžikistanske trupe rasporedile lako topništvo i minobacače duboko na njihov teritorij. Najmanje jedan tadžikistanski vojnik je tada navodno ubijen. Obraćajući se državnoj novinskoj agenciji Kabar u intervjuu objavljenom 25. travnja, predsjednik Kirgistana Japarov rekao je da je postignut dogovor o trasiranju 600 kilometara zajedničke granice s Tadžikistanom, ali da su razgovori o preostalih 300 kilometara još u tijeku. “Problemi se polako rješavaju. Spori tempo je odgovornost obje strane. Pitanje granice, koje nije riješeno 30 godina, ne može se riješiti za mjesec dana. Postoje sporni dijelovi. Nijedna strana ne može podizati ograde dok se sporna pitanja ne riješe”, rekao je.
Komentari
