Klimatske promjene i rastuće stanovništvo prisiljavaju zemlje na premještanje glavnih gradova

Odluka o preseljenju glavnih gradova Južne Koreje, Indonezije, Egipta, Ekvatorijalne Gvineje i britanskog prekomorskog teritorija Montserrat potaknuta je povećanjem broja stanovnika, klimatskim promjenama i prirodnim uvjetima, umjesto političkih ili sigurnosnih razloga.

Prema podacima koje je prikupila Anadolu Agency, dok je danas samo glavni grad Montserrata “grad duhova”, glavni gradovi ostale četiri zemlje su domovi značajnog dijela ukupnog stanovništva dotične zemlje.

U prošlosti su mnoge zemlje poput Kazahstana, Pakistana, Brazila, Malezije, Nigerije i Mjanmara mijenjale svoje prijestolnice zbog političkih razloga. Međutim, kada pogledamo posljednjih 50 godina, prirodni događaji, klima i ekonomski razlozi kao i rast stanovništva leže iza promjena u glavnim gradovima, a ne politički.

Nova egipatska administrativna prijestolnica

Glavni grad Egipta, Kairo, koji je među najnaseljenijim gradovima u svijetu, također je među najvažnijim gradovima u Africi i muslimanskom svijetu, kao i jedan od vodećih gradova sa svojom tisućljetnom poviješću. Dok se procjenjuje da će grad doseći 40 milijuna stanovnika do 2050. godine, izgradnja nove prijestolnice, koja uključuje javne zgrade visoke razine, veleposlanstva i važne financijske institucije, započela je 2015., što bi približilo vladine zgrade i smanjilo broj stanovnika i prometno opterećenje Kaira. Novi grad je za sada nazvan “Nova administrativna prijestolnica”.

Jakarta





Jakarta, glavni grad Indonezije koja je jedna od najnaseljenijih zemalja na svijetu, jedan je od gradova koji se počeo seliti. Iako su napori za preseljenje grada s više od 30 milijuna stanovnika započeli 2019. godine, odgođeni su zbog pandemije COVID-19. Glavni grad se planira preseliti u novi grad Nusantara na otoku Borneo 2024. zbog razloga povezanih s povećanjem broja stanovnika i prirodnim katastrofama. Na otoku Java, Jakarta je najveći grad u zemlji od približno 275 milijuna stanovnika i svake se godine suočava s raznim katastrofama, posebno s poplavama. Procjenjuje se da će se otprilike 25% grada spustiti na razinu mora ili niže do 2050. godine.

Stanovništvo, blizina Sjeverne Koreje

Planovi za preseljenje glavnog grada Seula bili su planirani 2003. godine, a uspostava grada Sejong započela je 2007. godine. Potpuno preseljenje u Sejong, gdje su premještena sva ministarstva i vladini uredi osim Predsjedničke palače i Narodne skupštine, bit će dovršeno 2030. godine. Među razlozima preseljenja glavnog grada Seula je sve veći broj stanovnika. Uz to, činjenica da je Seul udaljen oko 30 kilometara od sjevernokorejske granice također predstavlja sigurnosnu zabrinutost. Još jedan od razloga za preseljenje je dovođenje gospodarskih aktivnosti u središnje dijelove zemlje.





‘Prijestolnice duhova’

Ekvatorijalna Gvineja i britanski prekomorski teritorij Montserrat na Karibima također su odlučili premjestiti svoje prijestolnice.

Glavni grad Montserrata Plymouth, zajedno s polovicom otoka, bio je progutan lavom, pepelom i blatom vulkana Soufriere Hills 1995. i 1997. godine. Približno 7 000 ljudi, uključujući 4 000 koji žive u gradu, interno je raseljeno, a značajan dio stanovništva migrirao je na druge karipske otoke i Ujedinjeno Kraljevstvo. Iako je Plymouth još uvijek službeni glavni grad Montserrata, gdje su još uvijek zakopani kolonijalni artefakti iz 17. stoljeća, de facto glavni grad je grad Brades s 1000 stanovnika. Međutim, Montserrat je odlučio osnovati novi glavni grad u Little Bayu, na sjeveru otoka, kako bi imao uređeniji glavni grad u koji bi mogli pristajati veći brodovi. Proces uspostave novog glavnog grada službeno je započeo 2013. godine, a gradnja luke započela je 2019. godine. Iako je planirano da grad bude spreman za rad kao glavni grad 2022. godine, napori su se produžili zbog pandemije te je grad uglavnom prazan.

Ekvatorijalna Gvineja

Nova prijestolnica Ekvatorijalne Gvineje također izgleda kao “grad duhova”. Glavni grad Malabo, koji se sastoji od arhipelaga i kopna, ne nalazi se na kopnu na kojem živi 72% stanovništva, već na 200 kilometara udaljenom otoku Bioko, koji je bliži Kamerunu. Nova prijestolnica Ciudad de la Paz, koja je poželjna zbog odgovarajućih uvjeta u pogledu klime, sigurnosti, prijevoza velikog broja stanovnika i blizine izvora energije, nalazi se na istoku kopna. Gradnja grada započela je 2015. godine, a završetak je trebao biti 2020. godine. No, osim nekoliko državnih zgrada, nekoliko vila, hotela i crkava, planirana gradnja zbog financijskih razloga nije mogla biti dovršena.

Komentari

komentar

You may also like