Kolaps američko-kineskih odnosa: SAD traže zatvaranje kineskog konzulata u Houstonu

Američko-kineski odnosi, čini se, dotiču svoje dno – i to nepovratno. Naime, nakon što je prošloga tjedna američki glavni tužitelj William Barr izjavio kako je Kina počela „ekonomski blitz-krieg“ kako bi postala vodeća svjetska država umjesto SAD-a, stigla je i nova vijest, koja se odnosi na američki zahtjev za zatvaranje kineskog generalnog konzulata u Houstonu u roku od 72 sata.

O tome se doznalo jutros, 22. srpnja, nakon izjave kineskog Ministarstva vanjskih poslova, u kojoj je rečeno, kako su Sjedinjene Države dan ranije od Kine „oštro zatražile zatvaranje generalnog konzulata u Houstonu“. Taj je američki zahtjev proglašen „neviđenom eskalacijom odnosa između dviju država“ i potez koji „ozbiljno krši pravila međunarodnog prava“, kao i „konzularni sporazum između Kine i SAD-a“. Rečeno je i kako u posljednje vrijeme američka vlada provodi politiku „stigmatizacije“ Kine i „neutemeljenih napada na socijalni sustav Kine, praćenja diplomatskih djelatnika i zastrašivanja i ispitivanja kineskih studenata, pa čak i njihovog zadržavanja bez osnove“. Pritom je obećan kineski protuodgovor.

A kada su u pitanju potezi ovakvoga karaktera, moguć je samo protuodgovor u smislu pokretanja mjera reciprociteta. Da je tomu tako, svjedoči i najnovija vijest koju je objavio Reuters, i prema kojoj Peking razmatra mogućnost zatvaranja američkog generalnog konzulata u Wuhanu, kao odgovor na zahtjev Washingtona za zatvaranjem kineskog konzulata u Houstonu. Reuters također navodi i kako je glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus izajvila kako je američka administracija takvu odluku donijela „kako bi zaštitila američko intelektualno vlasništvo i osobne podatke Amerikanaca“.

Danas je američka televizija Fox News objavila kako se pojavila vijest da su se sinoć u dvorištu kineskoga konzulata u Houstonu palili dokumenti, kao i to, da pripadnici američke policije i vatrogasaca nisu ulazili na teritorij konzulata.

Zaključak:

Kina će se morati priviknuti na činjenicu kako Sjedinjene Države, osim trgovinskog rata, protiv nje pokreću i sankcijski i političko-diplomatski rat – na isti način kako su to 2014. godine učinile i u odnosu na Rusiju, pričemu je ukrajinska kriza bila samo povod, dok su uzroci takve američke strategije puno dublji. I Rusija je, poput sada Kine, također (tada već posve neovisno o ukrajinskoj krizi i Krimu), u ljeto 2017.g. morala žurno zatvoriti svoj konzulat u San Franciscu, kao i, posljedično, Amerikanci svoj u Sankt Peterburgu. Identična je stvar sada i s Kinom što ne čudi, jer SAD uvijek raspolažu s precizno razrađenim instrumentarijem kada je u pitanju ista problematika odnosno postizanje istih ciljeva. I ova najnovija stvar s Kinom nema ama baš nikakve veze niti s međusobnim carinskim ratom, niti s teritorijalnim sporovima u Južnokineskom moru, a još manje s koronavirusnom pandemijom i navodnom kineskom krivnjom za istu. Stvar je isključivo u američkom pokušaju zadržavanja globalne dominacije, pričemu se to više niti ne skriva, a što najbolje na svojoj koži osjete i američki najbliži europski saveznici kojima se za bilo kakav „neposluh“ kada su u pitanju američki nacionalni interesi odmah prijeti sankcijama – kao da su oni Iran ili Sjeverna Koreja.





I dok se Rusija u ovih 6 godina priviknula i naučila živjeti sa strogim američkim sankcijama (pritom i dalje, zbog sankcija vjerojatno još i više bacajući rukavice izazova SAD-u na mnogim svjetskim kriznim žarištima), smanjivši na nulu svoju gospodarsku ovisnost o dolaru, pokrenuvši vlastite platne sustave u trgovini s drugim zemljama i osiguravši stabilnost svojih energetskih interesa i utjecaja u svijetu (koji su također trebali biti do temelja uzdrmani s obzirom kako je energetski sektor i dalje najveći punitelj ruskog državnog proračuna), Kini je sve to nešto posve novo. Njezina je vanjska trgovina još uvijek snažno vezana uz dolar, a u uvjetima sve zaoštrenijih odnosa sa SAD-om i Velikom Britanijom sve su manje šanse i za jačanje globalne pozicije juana, kao rezervne svjetske valute. SAD sada udaraju i „u srce“ kineske strateške industrije koja ostvaruje najveće prihode – visoko-tehnološke kompanije, poput Huaweija, nastojeći ih izbaciti, osim iz SAD-a, Kanade i Velike Britanije – i iz Europske unije.

Sve su to jasni znakovi stvaranja novih svjetskih gospodarskih (ne i političkih) blokova, s kojima će Kina morati naučiti živjeti. I ne pomaže tu nikakvo pozivanje na ova ili ona međunarodna prava, konzularne sporazume i što sve ne. Stvar je u tome da era globalizacije završava, a jača protekcionizam. I čim prije to Peking shvati i prihvati kao činjenicu (umjesto beskrajnog i besplodnog političkog prepucavanja i iscrpljivanja s Washingtonom) – bit će bolje po njega. Ruski „poučak“ za to mu je najbolji dokaz.

 





Komentari

komentar

You may also like