Senat je u četvrtak velikom većinom odobrio paket hitne vojne i humanitarne pomoći Ukrajini vrijedan 40 milijardi dolara. Prijedlog je prihvaćen brzo i uz malo rasprave kako bi produbio potporu Sjedinjenih Američkih Država sve skupljoj i dugotrajnijoj borbi protiv brutalne ruske invazije, izvještava The New York Times.
Mjera, u kombinaciji s početnom hitnom isporukom pomoći Kijevu koja je odobrena u ožujku, predstavlja najveći paket strane pomoći koji je Kongres usvojio u najmanje dva desetljeća, čime ukupna američka ulaganja u rat, u nešto više od dva mjeseca, iznose otprilike 54 milijarde dolara.
Jednostrano glasovanje, sa samo 11 senatora u oporbi – svi republikanci – odrazilo je izvanrednu dvostranačku potporu na Capitol Hillu za veliko ulaganje u ukrajinske ratne napore. Upravo je dvostranačka potpora pogurala prijedlog u Zastupničkom domu prošlog tjedna. Brzina kojom je prihvaćen u Kongresu, gdje su čelnici obiju stranaka postavili nekoliko pitanja o tome koliko se novca troši ili za što će se koristiti, bila je zapanjujuća, s obzirom na zastoj koji je posljednjih godina spriječio slične domaće inicijative u postizanju odobrenja.
Očekuje se da će predsjednik Biden brzo potpisati zakon o paketu pomoći Ukrajini. Njegova administracija i ukrajinski čelnici snažno su vršili pritisak na njegovo brzo donošenje, upozoravajući da će Ukrajina do četvrtka ostati bez američke pomoći ako Kongres ne poduzme nešto. “Pozdravljam Kongres što je svijetu poslao jasnu dvostranačku poruku da narod Sjedinjenih Američkih Država stoji zajedno s hrabrim narodom Ukrajine dok brane svoju demokraciju i slobodu”, rekao je Biden u izjavi. Ubrzo nakon glasovanja najavio je da će u Ukrajinu poslati još jedan paket topništva, radara i druge opreme.
Zamah iza prijedloga zakona pokazao je kako su zapanjujuće slike patnje u Ukrajini, zajedno sa strahom od ruske agresije koja se širi izvan granica zemlje, – barem za sada – prevladale otpor obiju strana američkom umiješanju u rat u inozemstvu.”Mi Amerikanci – svi mi, demokrati i republikanci – ne možemo si priuštiti zabijanje glave u pijesak dok Vladimir Putin nastavlja svoju opaku ratobornost protiv ukrajinskog naroda”, rekao je senator Chuck Schumer, demokrat iz New Yorka, vođa većine.
Kada je Zastupnički dom Sjedinjenih Država prošli tjedan usvojio paket potrošnje, nalet lobiranja protiv zakona, predvođen konzervativnim medijskim osobama i aktivistima, pomogao je natjerati 57 republikanaca da mu se usprotive. Odlučan projektirati snažnu dvostranačku potporu Kijevu, senator Mitch McConnell, republikanac iz Kentuckyja i manjinski vođa, radio je danima prije glasovanja na suzbijanju antiintervencionističkih napetosti u svojoj stranci, raspravljajući privatno i javno sa svojim kolegama da Sjedinjene Američke Države trebaju pomoći mladoj demokraciji koja stoji između ruske agresije i zapadnog svijeta.
Vrhunac tog napora došao je tijekom vikenda, kada je McConnell otputovao u Kijev, Stockholm i Helsinki u, kako je rekao, djelomičnom pokušaju da se ispravi neprijateljstvo bivšeg predsjednika Donalda J. Trumpa prema NATO-u i pomogne u donošenju zakona o pomoći. Kad je Donald Trump obznanio svoje protivljenje paketu vrijednom 40 milijardi dolara, McConnell je rekao da se zabrinuo da bi “mogao izgubiti puno više od 11” republikanskih glasova. Putovanje je osmišljeno kako bi Europljanima prenijelo da skepticizam prema samom NATO-u, koji je izrazio prethodni predsjednik, nije stav republikanaca u Senatu, rekao je McConnell u intervjuu. “I također sam pokušavao minimizirati glas protiv paketa u svojoj vlastitoj stranci.” “Imamo neku vrstu izolacionističkog krila”, nastavio je. “I mislim da su se neki od Trumpovih pristaša na neki način povezali s izolacionistima – puno se priča o takvim stvarima u predizborima. Smatrao sam da će moj angažman pomoći u smanjenju broja glasova protiv paketa. Mislim da je to dobro ispalo.”
Većina republikanaca koji se smatraju predsjedničkim kandidatima 2024. — senatori Ted Cruz iz Teksasa, Tom Cotton iz Arkansasa, Tim Scott iz Južne Karoline i Marco Rubio s Floride — podržali su zakon čak i suočeni s protivljenjem desničarskih organizacija.
U 24-minutnom govoru u senatu, najavljujući svoje glasovanje u srijedu navečer, g. Cruz je rekao da je pažljivo saslušao niz argumenata protiv zakona o pomoći, uključujući da je preskup i napuhan s odredbama koje nisu povezane s vojnom pomoći te da američkom sigurnosnom interesu nije bilo suprotstaviti se ruskoj kampanji kada je kod kuće bilo toliko domaćih problema. No, došao je do zaključka, rekao je, da je pomoć vrijedna podrške. “Nema sumnje da je 40 milijardi dolara velik broj, više bih volio znatno manji i fokusiraniji račun”, ustvrdio je Cruz. “Ali naši ukrajinski saveznici upravo sada postižu značajne pobjede oružjem i obukom koju smo im već pružili, a u našem je nacionalnom interesu da to nastave činiti.”
Na kraju je desetak republikanaca, uključujući senatora Josha Hawleyja iz Missourija, koji se također smatra predsjedničkim kandidatom, glasalo protiv. Naveli su zabrinutost zbog slanja milijardi dolara u inozemstvo dok se Sjedinjene Američke Države bore s vlastitim gospodarskim izazovima. “Potrošnja 40 milijardi dolara na pomoć Ukrajini – više od tri puta više nego što je cijela Europa zajedno potrošila – nije u interesu Amerike”, napisao je Hawley na Twitteru. “Zanemaruje prioritete kod kuće, dopušta Europi da se oslobodi, kratko mijenja kritične interese u inozemstvu i dolazi bez značajnog nadzora”, dodao je. “To nije izolacionizam”, tvrdi. “To je nacionalizam. Riječ je o davanju prioriteta američkoj sigurnosti i američkim interesima”, zaključio je.
Protivnici zakona rekli su kako očekuju da će rastuće domaće nezadovoljstvo veličinom paketa pomoći rasti kako se sukob produbljuje. Avril D. Haines, ravnateljica nacionalne obavještajne službe, rekla je senatorima ranije ovog tjedna da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio spreman na dugu kampanju i da je računao na odlučnost Sjedinjenih Američkih Država da podrže ukrajinske obrambene napore.
Neslaganje u Zastupničkom domu i Senatu “postavilo je stol za ono što će biti vrlo burna rasprava” na jesen, rekla je Jessica Anderson, izvršna direktorica Heritage Actiona, koja je lobirala protiv zakona.
Dosadašnje isporuke pomoći uključivale su relativno skupo oružje poput 5500 protuoklopnih vođenih projektila Javelin i 1400 protuzračnih projektila Stinger danih Kijevu, kao i jeftinije streljivo poput 184000 granata od 155 milimetara koje su dostavljene Ukrajini za dugotrajnu topničku bitku u Donbasu. Paket također uključuje 8,8 milijardi dolara za namjenski fond namijenjen pomoći ukrajinskoj vladi da nastavi funkcionirati i 4,4 milijarde dolara za međunarodnu pomoć u katastrofama, dio napora da se zaustavi poremećaj globalnog prehrambenog lanca kao posljedica rata. Još 900 milijuna dolara išlo bi za pomoć ukrajinskim izbjeglicama, uključujući pružanje raznih usluga i podrške, obuku engleskog jezika i smještaj.
