Kosovo: etničke napetosti i blokade prometnica, uključila se EU i Moskva

Kosovska policija počela je od 20.9. izdavati privremene registarske tablice s oznakom RKS (Republika Kosovo) automobilima koji u Kosovo žele ući sa srpskim tablicama. To je izazvalo velike gužve i veliku napetost u ionako podijeljenom Kosovu. Paralelno s odlukom o novim tablicama na sjeveru Kosova raspoređene su teško naoružane snage Specijalnih jedinica kosovske policije (ROSU), piše DW.

Vozači automobilima koji ulaze na Kosovo, a imaju srpske registarske oznake, upućeni su da na graničnom prijelazu preuzmu probne RKS tablice. Vlada u Prištini opravdava svoju odluku o zabrani ulaska time što Srbija ne dopušta ulazak na svoj teritorij vozilima s tablicama Republike Kosovo. Tvrde da se radi o recipročnoj mjeri. Beograd, pak, tvrdi da bi prihvaćanje tablica Kosova značilo da je Kosovo neovisna i legitimna država, čemu se Srbija oštro protivi, prenosi AFP.

Srbi, mahom iz Kosova, nezadovoljni zastojima na granici i novim tablicama, odlučili su blokirati prometnice automobilima, kamionima, a uz ceste su postavili i šatore, prenosi portal KoSSev. Prosvjednici tvrde da se neće maknuti s ceste dok se ponovno ne dopusti ulazak sa srpskim tablicama. Zbog toga su prosvjednici tamo već treći dan, a s njima i specijalne snage policije Kosova. Sukoba, zasad, nema.

Miloš Milovanović, programski direktor “Nove društvene inicijative”, u Mitrovici za DW tvrdi da je ovaj potez vlade u Prištini zapravo “zagrijavanje pred izbore” i da vlada smatra  da će “retoriku povišene netrpeljivosti prema Srbiji pretvoriti u dobar izborni rezultat”.

Većina od srpske manjine u Kosovu živi upravo na sjevernom dijelu Kosova. Udio Srba u populaciji Kosova kontinuirano pada od 1931., a sada, ovisno o procjeni, u Kosovu živi između 90 i 146 tisuća Srba. Srbi tvrde da su marginalizirani. U cijelom Kosovu živi skoro 2 milijuna stanovnika.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je u ponedjeljak međunarodnu zajednicu da reagira u povodu aktivnosti kosovske policije na sjeveru i poručio da će, ako akcija izostane, Srbija posegnuti za mjerama koje “neće biti bezbolne za drugu stranu” u ekonomskom smislu, a reflektirat će se i na regiju, prenosi HINA.




Sve napetije stanje na sjeveru Kosova komentirao je i šef diplomacije EU, Josep Borrell, ali nije zapravo rekao ništa. Pozvao je na deeskalaciju i kazao da odluke ne smiju biti jednostrane i da treba misliti o interesima u regiji.

S druge strane, Moskva se, očekivano, jasno svrstala na jednu od strana. “Veoma smo uznemireni zaoštravanjem situacije u sjevernim regijama srpske autonomne pokrajine Kosovo… U suštini, riječ je o pokušaju lokalnih Albanaca da zauzmu područja pokrajine naseljena Srbima i da tamo uspostave svoju kontrolu. Ove korake smatramo provokacijom čiji je cilj nastavak etničkog čišćenja i protjerivanja Srba s Kosova”, navodi se u priopćenju na službenoj internetskoj stranici ministarstva vanjskih poslova u Moskvi uz poziv vlastima u Prištini da hitno povuku policijske postrojbe iz sjevernih dijelova Kosova i “zaustave sabotaže”.





“Očekujemo da američki i europski pokrovitelji Prištine konačno imaju otrežnjujući efekt na svoje štićenike kako bi se izbjegao destruktivan scenarij koji prijeti čitavoj regiji”, dodaje se u priopćenju. Rusko ministarstvo tvrdi kako UN-ov KFOR i europski EULEX “ponovno nisu sposobni ili voljni ispuniti svoju funkciju održavanja mira i sigurnosti”.

Komentari

komentar

You may also like