Kremlj potvrdio održavanje summita Biden-Putin

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrj Peskov izvijestio je u ponedjeljak, 26. travnja, da će se mogući sastanak ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Joe Bidena održati u ljeto ove godine, ali da datum još nije utvrđen.

Nije potvrdio da će se sastanak, kako su izvijestili pojedini ruski mediji, održati 15. i 16. lipnja, ističući kako je potrebno analizirati još mnogo različitih čimbenika s ciljem postizanja nekog konačnog dogovora. Koji su to čimbenici nije kazao.

Jučer je savjetnik predsjednika Putina Jurij Ušakov izjavio kako bi se spomenuti sastanak mogao održati upravo u lipnju.

Dakle, jasno je kako se Moskva ne protivi Bidenovom prijedlogu iako Putin na njega još uvijek nije odgovorio.

Podsjećamo kako je prijedlog za održavanje summita Biden Putinu osobno uputio tijekom svog telefonskog poziva 13. travnja, na samom vrhuncu krize rusko-ukrajinskih odnosa. Ta je kriza pokrenuta u svezi najava Kijeva o mogućoj vojnoj operaciji ukrajinske vojske na svom teritoriju na istoku zemlje koji je pod nadzorom proruskih separatističkih snaga, i vjerojatne ruske vojne intervencije u slučaju takvog scenarija.




U međuvremenu je ruski vojni vrh počeo s postupnim  povlačenjem snaga na svojim zapadnim granicama za koje je tvrdio da se tamo nalaze u sklopu redovitih godišnjih vojnih vježbi (uostalom, njihova je glavnina bila razmještena u Voronežu, što je oko 150 kilometara od granice s Ukrajinom – dakle, nikako ne kao faktor mogućeg vojnog iznenađenja kojeg ne može biti na takvoj distanci).

Međutim, ne treba zaboraviti da se u svibnju i lipnju održavaju i strateške vojne vježbe SAD-a i NATO saveza pod nazivom Defender Europe 2021, čija će se glavnina održavati u širem crnomorskom bazenu, i u kojoj će sudjelovati oko 40 tisuća vojnika uz golemu vojnu tehniku.

Teško je vjerovati da će se u takvom ozračju – gdje će se jedna i druga strana međusobno gledati preko nišana – provoditi i summit njihovih vođa.





Ali možda su te kulise u tu svrhu upravo i stvorene, što, naravno, nikada nećemo doznati, kao što nećemo doznati je li spomenuto zaoštravanje rusko-ukrajinskih odnosa (ako Kijev ikoga bespogovorno sluša to je onda sigurno Joe Biden) rezultat nekog šireg zakulisnog američko-ruskog dogovora koji je morao dovesti do „pomaka s mrtve točke“ i pokretanja međusobnog dijaloga. Dijaloga, kojeg je, prije svega s američke strane gotovo nemoguće inicirati bez opasnosti da automatski budeš proglašen nacionalnim izdajnikom i „Putinovim agentom“. Ali kada se sigurnosno stanje i opasnost od izbijanja incidenata dovedu na vrhunac (stvarno ili umjetno, nema veze) ili na mogući izmak kontrole – tada je svakome i lakše pravdati „miroljubive inicijative“.

Naravno, ovo su samo glasna razmišljanja, ali ne treba zaboraviti na nedavnu retoriku na vrhuncu spomenute krize, kada su Amerikanci najavili slanje dvaju razarača naoružanih krstarećim raketama u Crno more, kao jasan signal „američke potpore Ukrajini“, a da je potom uslijedilo nikad oštrije upozorenje ruskog MVP, da se američki brodovi ne približavaju obalama Krima „jer bi moglo doći do neželjenih incidenata“.

Washington je potom objavio o obustavi slanja svojih brodova kroz Bospor, o čemu je izvijestilo tursko MVP, a ubrzo je uslijedio i spomenuti Bidenov telefonski poziv Putinu.

 




Komentari

komentar

You may also like