Nakon izvještaja o rezultatima referenduma u okupiranim ukrajinskim regijama na istoku zemlje, uslijedile su reakcije Kremlja i zapadnih političkih institucija. Europska unija najavljuje ‘adekvatan odgovor’, a Rusija upozorava na ‘radikalne promjene’ s pravne točke gledišta.
Bit će posljedica za one koji su pomogli u nezakonitim referendumima u četiri regije Ukrajine o pridruživanju Rusiji, izjavio je u utorak dužnosnik Europske unije, prenosi Anadolu. “Europska unija ove takozvane referendume smatra nezakonitima”, kazao je glavni glasnogovornik diplomatske službe EU-a Peter Stano novinarima na dnevnoj konferenciji za vijesti Europske komisije. Objasnio je da su referendumi o priključenju Ruskoj Federaciji “organizirani na ukrajinskom teritoriju uz vojnu kontrolu agresora”.
Prema stajalištu EU-a i skupine G7 koja predstavlja najnaprednija svjetska gospodarstva, ovi izbori dokazuju da je Rusija nije zainteresirana za mir, već za eskalaciju sukoba s Ukrajinom, dodao je Stano. “Mi ćemo na ovu eskalaciju reagirati na adekvatan način”, naglasio je. Stano je odbio komentirati detalje nadolazećeg paketa sankcija dok traju pregovori, ali je ustvrdio da će “biti posljedica za sve ljude koji su pomogli u ovim nezakonitim referendumima”.
Veleposlanici EU-a održali su sastanak u ponedjeljak kako bi pripremili novi paket sankcija protiv Rusije nakon što su ih najviši diplomati EU-a prošli tjedan ovlastili da rade na restriktivnim mjerama i novom paketu vojne pomoći kao odgovor na djelomičnu mobilizaciju u Rusiji. Od početka ruskog rata protiv Ukrajine u veljači, blok je osigurao ukupno 2,5 milijardi eura vojne pomoći, uključujući smrtonosno oružje, kao i osobnu zaštitnu opremu, komplete prve pomoći i gorivo.
S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da će se situacija u Donbasu radikalno promijeniti s pravne točke gledišta, uključujući sigurnosnu domenu, nakon referenduma o pridruživanju Rusiji, prenosi Anadolu. “Situacija će se radikalno promijeniti s pravne točke gledišta, s točke gledišta međunarodnog prava. Sa svim relevantnim posljedicama za potrebe zaštite i sigurnosti ovih teritorija”, izjavio je na konferenciji za novinare u Moskvi.
Peskov je potvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin svom turskom kolegi Recepu Tayyipu Erdoganu prenio spremnost Rusije da sjedne za pregovarački stol s Ukrajinom. “Rusija potvrđuje svoju spremnost na pregovore, ali kako se situacija mijenja, mijenjaju se i uvjeti”, rekao je. Upitan koliko je ljudi napustilo Rusiju nakon Putinove najave djelomične mobilizacije, Peskov je rekao da nema informacija.
Što se tiče curenja plinovoda Sjeverni tok 1, Peskov nije isključio sabotažu kao uzrok nesreće. Očito je da postoji neka vrsta destrukcije cijevi, a što ju je uzrokovalo, nemoguće je isključiti bilo koju opciju prije nego što se pojave rezultati istrage, kazao je. Peskov je izrazio “krajnju zabrinutost zbog situacije” i pozvao nadležne vlasti da što prije otkriju razloge. “To je pitanje koje utječe na energetsku sigurnost cijelog kontinenta”, rekao je. Danske vlasti izvijestile su u ponedjeljak o curenju plina iz plinovoda Sjeverni tok u blizini otoka Bornholma u Baltičkom moru. Danske pomorske vlasti zabranile su svim brodovima kretanje unutar pet nautičkih milja (9,25 kilometara) od mjesta nesreće, rekavši da je incident “opasan za brodski promet”. Njemačke vlasti potvrdile su u izjavi da je curenje moglo uzrokovati nagli pad tlaka tijekom noći u podmorskom cjevovodu, ali istraga se nastavlja.
Proruske vlasti: 96 posto na referendumu glasalo za pripojenje Rusiji
