Madurova vlada prekinula je odnose s Bogotom u veljači 2019. nakon što je tadašnji predsjednik Ivan Duque priznao oporbenog čelnika Guaida za privremenog čelnika Venezuele
Kolumbija i Venezuela uspostavile su pune diplomatske odnose nakon tri godine od kada ih je Caracas prekinuo zbog potpore Bogote oporbenom venezuelanskom čelniku Juanu Guaidu, kojeg, međutim, osim SAD-a i još par država, kao samoproglašenog predsjednika Venezuele nije priznao nitko drugi u svijetu.
Kolumbijski veleposlanik Armando Benedetti u nedjelju je stigao u Caracas, a venezuelski veleposlanik Félix Plasencia isti je dan dočekan u Bogoti, prenosi Glas Istre.
“Počinjemo raditi na ponovnoj izgradnji društvenih i ljudskih veza koje nas ujedinjuju”, objavio je kolumbijski predsjednik u tvitu s fotografijama Benedettijeva dolaska u Venezuelu.
Prije polaska na put, Benedetti je napisao da je njegova misija “ponovno izgraditi veze s našim susjedom i popraviti štetu nanesenu u srcima naših ljudi kao rezultat prekida odnosa koji se nikada nije trebao dogoditi”.
Podsjećamo: Kolumbija je, tradicionalno, jedan od najvećih američkih saveznika u Latinskoj Americi. Međutim, početkom kolovoza Kolumbija je dobila prvog ljevičarskog predsjednika Gustava Petro, koji je obećao ujediniti polariziranu zemlju u borbi protiv nejednakosti i klimatskih promjena. Uz to, zalaže se za postizanje mira s ljevičarskim pobunjenicima. I sam je bio pripadnik ljevičarske gerilske organizacije M-19.
Novi predsjednik obećao je i promjene u besplatnom javnom sveučilišnom obrazovanju i zdravstvu, a uspio je stvoriti široku parlamentarnu koaliciju ljevičarskih i centrističkih stranaka s ciljem usvajanja njegova platforme.
Zato obnova diplomatskih odnosa Bogote i Caracasa ne predstavlja iznenađenje. Ali ono što je sigurno, takav razvoj stanja ne uklapa se u mozaik američkih interesa u Latinskoj Americi, poglavito u kontekstu skorih predsjedničkih izbora u Brazilu na kojima se očekuje pobjeda bivšeg ljevičarskog predsjednika Lule da Silve. Onog istog, koji je Brazil priključio skupini država BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, JAR).
U tom kontekstu podsjećamo i na vrlo “mršave” rezultate nedavnog Američkog summita u Los Angelesu, od kojeg je Bidenova administracija očekivala puno. Još uoči tog summita The New York Times je napisao kako će odbijanje predsjednika Meksika i Brazila, Andresa Manuela Lópeza Obradora i Jaira Bolsonara da sudjeluju na Summitu Amerike zadati “ponižavajući udarac” američkom predsjedniku Joe Bidenu.
Više o toj temi pročitajte na poveznici ispod teksta.
„Ljevica uzvraća udarac“ SAD-u:. Hoće li propasti Američki summit?
