Rastuća napetost u rusko-njemačkim odnosima (a samim time i u odnosima Moskve i Bruxellesa) vezana uz najnoviji slučaj oko trovanja ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navalnog, ukoliko se uskoro nešto radikalno ne promijeni (a što je vrlo malo vjerojatno), sigurno će dovesti do uvođenja novih proturuskih sankcija od strane Zapada a time i potpune propasti političkih nastojanja za normalizacijom njihovih odnosa u srednjoročnom pa i dugoročnom razdoblju. To će poglavito biti slučaj ukoliko Njemačka odustane od dovršetka izgradnje baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, kojega je do izbijanja „afere Navalny“ savezna vlada kancelarke Angele Merkel branila kao ključni strateški energetski projekt i za Njemačku ali i za EU kada je u pitanju njihova dugoročna stabilna i sigurna opskrba prirodnim plinom.
Da je stanje i više nego ozbiljno ukazuju i nedavne riječi ruskog šefa diplomacije Sergeya Lavrova na ruskoj televiziji, kako će Rusija ubuduće surađivati s Europom koristeći „osiguravajuću mrežu“, jer se uvjerila u nesigurnost svojih „zapadnih partnera“. Podsjetio je na Rusiji uvedene sankcije od strane bivše Obamine administracije odmah nakon davanja utočišta Moskve bivšem američkom obavještajcu Eduardu Snowdenu, koji je razotkrio „nelegitimnu i u mnogomu kriminalnu djelatnost struktura SAD-a, … u potkopavanju zakonitih vlada“, i na sankcije uvedene Moskvi nakon krimskog referenduma o pripajanju Rusiji.
„Tih smo se godina uvjerili u nesigurnost naših zapadnih partnera, na žalost, i članova Europske unije“, kazao je Lavrov. EU je, navodi on dalje, „na žalost krenula na put prinošenja žrtve svojih geoekonomskih interesa, strateških interesa kao ugodu suludim željama ne zaostati za SAD-om“ u onome što se naziva „kažnjavanje Rusije“. Zato će Moskva sve svoje buduće planove graditi uz korištenje „sigurnosne mreže“, tj. „osigurati sebi sve mogućnosti, kako, ukoliko EU ostane na svojim negativnim, destruktivnim pozicijama, (Rusija) ne bi ovisila o njenim hirovima i mogla osigurati svoj samostalni razvoj i partnerstvo s onima, koji su spremni za suradnju na ravnopravnim i međusobno uvažavajućim osnovama“.
Podsjećamo: ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov odgodio je svoj, već prije godinu dana zakazan posjet njemačkom kolegi Heiko Maasu 15. rujna u Berlin zbog navodnih Maasovih neodgodivih obveza. Nedavno je i francuski predsjednik Emmanuel Macron odgodio održavanje redovitog bilateralnog sastanka visokih francuskih i ruskih političkih delegacija, nakon pritiska sa strane Njemačke vezano uz „aferu Navalny“. Razarajući potencijal jedne takve afere sigurno ne može biti plod slučajnosti, o čemu će više riječi biti u našoj skoroj analizi na tu temu.
Komentari
