Pad berlinskog zida i ulazak u Europsku uniju morali su preobratiti zemlje Istočne Europe u braću-blizance država osnivača EU, spremnih bespogovorno usvojiti europski politički izbor i poglede suvremene javnosti. Upravo su to mnogi političari u zapadnom dijelu kontinenta očekivali od novih članica EU. O tome piše komentatorica francuskog medija „Le Figaro“ Isabele Lasserre.
Međutim, neovisno o padu željezne zavijese, „nesuglasice koje razdjeljuju dva dijela Europe nigdje nisu isčezle“. Prema priznanju mađarske državne tajnice za EU poslove Judit Varge, za Mađare „komunistička diktatura još uvijek ostaje bolna zona“.
Kako objašnjava profesor političke filozofije Chantal Delsol, „nakon 55 godina komunizma države Istoka su se ujedinile sa Zapadnom Europom koja se već promijenila“. I te se promjene novim članicama EU nisu svidjele. Nije slučajno da se pitanje migracija pretvorilo u problem za Europu. „Zemlje Srednje Europe privržene su svojim korjenima i ideji domoljublja. Upravo ih je kultura spasila u vrijeme komunizma. Oni ne prihvaćaju uništenje kršćanskih temelja Europe“, izjavio je Delsol.
U svojoj kritici „postmodernizma“, neliberalni režimi temelje se na uvjerenju kako „sloboda ima granice“, a zapadne su zemlje te granice već prešle. „Mi ne želimo multikulturalni model. Mi odbacujemo kulturni relativizam, koji stavlja znak jednakosti između svih kultura. I zato što imigranti bacaju izazov europskom poretku, želeći ga izvrgnuti sumnji, mi im se imamo pravo suprostaviti“, izjavio je poljski ministar za EU politiku Konrad Shimansky.
Raskol između Istočne i Zapadne Europe, kojeg nisu pomogle nadići niti neprekidne kolone izbjeglica iz Sirije, niti nove inicijative Bruxellesa, prema pojedinim mišljenjima prijeti prerastanjem u „egzistencijalni problem“. Pri tom strah od globalizacije, koji gura narod protiv elita, nije nazočan samo u zemljama Istočne Europe: takva tendencija raste i na Zapadu, navodi autorica članka.
Ali ipak, za razliku od Velike Britanije, države Srednje Europe ne namjeravaju napustiti Europsku uniju. „One žele da njihov glas bude uslišan od strane država-utemeljiteljica EU“, navodi Lasserre. „Mi želimo da savez, čiji smo i mi dio, nas ne smatra lošim europljanima samo zato jer mi nismo dio mainstreama, nismo u glavnoj struji. Mi želimo imati pravo na očuvanje svojih kulturnih posebnosti, a da zbog toga u buduće ne budemo obilježeni“, objašnjava Judit Varga.
Po pitanjima koja se odnose na norme ponašanja, vođe država Istočne Europe „bez teškoća se prepoznaju“ u zahtjevima stanovnika zapadnih zemalja, piše autorica teksta. Međutim, pitanje je hoće li Pariz i Berlin prihvatiti njihove stavove o migraciji i multikulturalizmu, dok neriješenim ostaje drugi spor – koji se odnosi na kršenje normi europskog prava i gušenja novinarskih sloboda u tim zemljama, pita se komentatorica francuskog medija „Le Figaro“ Isabelle Lasserre.
0 komentara