Litva je u subotu uvela zabranu kopnenog tranzita velikog dijela ruske robe pod sankcijama EU preko svog teritorija, odsijecajući rusku eksklavu Kalinjingrad. Guverner regije Anton Alihanov rekao je da će zabrana blokirati polovicu sve robe koja dolazi na teritorij, a većina tih proizvoda putuje željeznicom. Zabrana će također prekinuti jedini naftovod u Kalinjingradu iz Rusije. Taj potez dolazi uz zabranu letova u EU za 21 zračnu tvrtku s ruskim certifikatom iz travnja, čime se sprječava i zračni transport robe u Kalinjingrad. Jedini neprekinuti način tranzita koji je sada ostao je morski put kroz međunarodne vode.
Kao odgovor, Rusija je rekla da će se Litva suočiti s “ozbiljnim”, ali još neutvrđenim posljedicama za te akcije. S obzirom na to da je Litva članica NATO-a, bilo kakva izravna vojna akcija Rusije potaknula bi članak 5. ugovora i cijeli vojni savez bi bio u ratu s Rusijom. Američki predsjednik Joe Biden, u kontekstu Litve, je obećao je da će braniti “svaki centimetar” teritorija NATO-a. U ožujku su SAD pojačale svoju vojnu prisutnost u Litvi, čime se broj američkih vojnika stacioniranih u zemlji popeo na oko 1000.
Izolirani lučki grad Kalinjingrad smjestio se uz obalu Baltičkog mora između Poljske na jugu i Litve na istoku i sjeveru. Kalinjingradska oblast je teritorij Rusije. Kao eksklava, udaljena je od Moskve oko 1100 km. Po završetka Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez je na Potsdamskoj konferenciji dobio kontrolu nad teritorijem Kalinjingrada koji je za vrijeme rata bio pod nacistima. Kada se Sovjetski Savez raspao 1991. godine, teritorij je ostao dio Ruske Federacije, okružen novim neovisnim zemljama koje su s vremenom razvile bliske veze sa Zapadom. Na kraju su se Poljska i Litva pridružile NATO savezu i ušle u EU. Sporazumom između Rusije i EU 2002., Rusiji je dopušten tranzit do svoje eksklave. Moskva tvrdi da je taj sporazum sada prekršen.
Kalinjingrad je jedina ruska luka na Baltičkom moru koja je bez leda tijekom cijele godine i važna je polazna točka za Baltičku flotu. Strateški položaj luke omogućuje brodovima da ne moraju obilaziti Skandinaviju putem sjevernog prolaza, putujući Arktičkim oceanom. Taj, puno dulji put, je onaj kojim moraju ploviti ruski brodovi iz druge luke Baltičke flote, Sankt Peterburga. Položaj Kalinjingrada također znači da Rusija ima ratne brodove stacionirane iza NATO linija. Osim flote, Rusija također ima nuklearno oružje stacionirano na tom teritoriju, navodi Litva. Rusija je u ožujku naredila svojim nuklearnim snagama da budu u stanju visoke pripravnosti kao odgovor na, kako je rekao Putin, sve veći pritisak zemalja NATO-a koje su objavljivle “agresivne izjave o našoj zemlji”. Nuklearne bojeve glave pričvršćene na balističke rakete kratkog ili srednjeg dometa stacionirane unutar teritorija NATO-a pružaju Rusiji veću sigurnost oko početnog napada zbog manjeg vremena potrebnog projektilima da dosegnu svoje ciljeve u Europi.
Rusija je izrazila ogorčenje zbog poteza Litve i obećala je odgovoriti na način koji će pogoditi građane Litve, ali nije precizirala kako će to postići. Rusija je zabranu tranzita nazvala “blokadom” i rekla da je taj potez kršenje međunarodnog prava. Kalinjingrad se uvelike oslanja na uvoz robe i materijala iz Rusije. Litva brani odluku o zabrani rekavši da je to samo korak koji je poduzet u skladu sa sankcijama EU-a koje su uvedene Rusiji. “Tranzit putnika i nesankcionirane robe u i iz Kalinjingradske regije kroz Litvu nastavlja se bez prekida. Litva nije nametnula nikakva jednostrana, pojedinačna ili dodatna ograničenja tranzitu. Litva dosljedno provodi sankcije EU-a koje imaju različita prijelazna razdoblja i datume stupanja na snagu”, piše u priopćenju litvanskog ministarstva vanjskih poslova. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova upozorila je 22. lipnja da ruski odgovor na sankcije Kalinjingradu “neće biti diplomatski”. Bruxelles je, pak nedvosmisleno stao iza poteza Litve. Što dalje?
Još uvijek nije jasno kakvu odmazdu Moskva planira, ali vojni analitičari tvrde da je malo vjerojatno da to bude vojni napad punog razmjera, kao što bi bio npr. napad kroz koridor Suwalki. Taj koridor je uski 70 km dug dio zemlje koji povezuje Kalinjingrad i Bjelorusiju. Da Rusija osvoji taj koridor, to bi odvojilo baltičke države od ostatka NATO saveza. No, to bi i aktiviralo NATO. Osim američkih, u Litvi su stacionirani i njemački vojnici. Valja naglasiti da je Moskva već pokušavala ispregovarati da dobije taj prolaz u 90-tima i ranim 2000-tim, no u tome nisu uspjeli. Zapad zna koliko je važan taj dio teritorija. Litve je u više navrata tražila od NATO-a da stacionira još više stalnih trupa na njenom teritoriju.
“Mislim da će se sve svesti na dugotrajnu prepirku, ali Kremlj neće narediti napad. Previše su zauzeti u Ukrajini i NATO bi vrlo vjerojatno branio svaki centimetar Litve kao što je i obećao”, rekao je za bne IntelliNews Vytautas Dumbliauskas, izvanredni profesor Sveučilišta u Vilniusu. Alternativna osveta bila bi isključivanje Litve iz regionalne elektroenergetske mreže, ali Litva tvrdi da je spremna na takav potez. Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je: “Spremni smo na neprijateljske akcije Rusije kao što je isključenje iz BRELL sustava, ali i za druge mjere”, prenosi ga Reuters. Litva se prošle godine spojila na elektroenergetsku sustav Poljske upravo kako bi se osigurala kod ovakvih kriza.
Potez litvanske vlade izazvao je određene kritike unutar države. Iz oporbe tvrde da je odluka prilično nagla. Za kritičare, vlada desnog centra ponovno je uvukla sićušnu Litvu u sukob sa supersilom. Odnosi između Vilniusa i Pekinga gotovo su prekinuti zbog bliskih veza Litve s Tajvanom.
Komentari
