Mađari grade interkonekciju do granice sa Srbijom za ruski plin iz „Turskog toka“

Druga cijev već završenog ruskog crnomorskog plinovoda „Turski tok“, namjenjena zemljama Jugo-istočne i Srednje Europe, ponovo postaje sve aktualniji predmet interesa (geo)politike. O tome svjedoči i nedavni posjet mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijartoa Rusiji, gdje se razgovaralo o mađarskoj kupnji novih količina ruskog plina, od kojih bi većina trebala stizati upravo iz spomenutog plinovoda.

U ponedjeljak, 29. lipnja, iz Budimpešte je stigla vijest, kako Mađarska priprema izgradnju spojnog plinovoda koji bi njezin plinovodni sustav spojio s mađarsko-srpskom granicom, kako bi od 1. listopada iduće godine ona mogla kupovati plin iz plinovoda „Turski tok“. Radi se o najjeftinijoj varijanti na koju se odlučila Budimpešta, koja će joj omogućiti uvoz oko 6 milijardi m3 plina godišnje po dugoročnom ugovoru.

Operater mađarskog plinovodnog sustava FGSZ Ltd. priopćio je kako je mađarski regulator MEKHMagyar Energetikai és Közmű-szabályozási Hivatal (Hungarian Energy Office) odobrio 10-ogodišnji plan razvoja, koji uključuje i izgradnju interkonekcije na granici Mađarske sa Srbijom, kapaciteta 6 milijardi m3. „Nadzorni odbor FGSZ Ltd. odobrio je investiciju u skladu s odlukom MEKH, koja omogućuje početak izgradnje interkonektora Kiskundorozsma 1200 na srpsko-mađarskoj granici prema planu. Na potpuni kapacitet od 6 milijardi m3 godišnje interkonekcija mora biti izgrađena do 1. listopada 2021. godine“, navodi se u priopćenju mađarskog operatera. Na taj će način Mađarska uz minimalne investicije sebi osigurati siguran dotok ruskog plina.

Karta: izgrađeni plinovod “Turski tok” i spojnica koja bi od njega trebala voditi prema Jugo-istočnoj i Srednjoj Europi (označena crveno)

Podsjećamo: do sada je jedino Srbija u potpunosti izgradila svoj dio budućeg plinovoda koji će plin iz „Turskog toka“ od tursko-bugarske granice povezati s Mađarskom kao najvećom uvoznicom plina iz njegove druge cijevi, namjenjene Europi, koja ima kapacitet oko 15 milijardi m3 plina godišnje. S druge strane Bugarska prilično „oteže“ s izgradnjom svoje dionice plinovoda od granice s Turskom do granice sa Srbijom i sada je za tu preuzetu obvezu, kao krajnji rok za njezino izvršenje, Sofija naznačlila kraj 2020. godine – prolongirajući je već u dva navrata.





Komentari

komentar

You may also like