Makedonija spremna za NATO i pod svojim privremenim imenom

Na jučer održanoj konferenciji „Makedonija na putu prema punopravnom članstvu u NATO“, makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov je, odgovarajući na pitanje, može li Makedonija ući u NATO do kraja ove godine, izjavio, kako ulazak Makedonije u NATO savez ne ovisi samo o njoj već i o Grčkoj, koja Makedoniji osporava pravo na njezino ime. Još jedan čimbenik utječe na odluku Sjeveroatlantskog saveza – brzina kojom Skopje ispunjava nužne kriterije, postavljene pred njega na samitu NATO saveza u Varšavi.

Makedonska informativna agencija MIA izvjestila je, kako je Dimitrov, odgovarajući na pitanje, pod kakvim imenom  Makedonija može biti primljena u NATO, izjavio, kako je Makedonija s obzirom na privremeni dogovor, „spremna na usvajanje poziva za pristupanje u NATO pod privremenim nazivom, koji koristi UN“. Makedonija, kazao je ministar dalje, ne želi „igre krivice“ s Grčkom, jer članstvo u NATO-u znači kako Grčka Makedoniju može priznati kao saveznicu, i obratno.

Očito je kako Zapad, prije svega SAD, unutar aktualne geopolitičke borbe koju vodi s Rusijom i na prostoru Balkana, ubrzano radi na otklanjanju postojećih barijera koje Skopje ima sa svojim susjedima, a koje otežavaju makedonski pristup euroatlantskim integracijama. Tako su početkom kolovoza  premijeri Makedonije i Bugarske, Zoran Zaev i Bojko Borisov, potpisali sporazum o dobrosusjedskoj suradnji. Tim dokumentom Sofija daje potporu euroatlantskim ambicijama Skoplja, poboljšava međugraničnu suradnju, smanjuje tenzije između dviju država glede bugarskog osporavanja prava na makedonski jezik, negiranja makedonske nacije i sl. Sporazum su prethodno podržale sve bugarske parlamentarne stranke, dok je naveća makedonska oporbena stranka VMRO DPMNE priopćila kako ga prilikom ratifikacije u Sobranju neće poduprijeti, budući da ne štiti makedonske nacionalne interese.

S gore nevedenim i novoizraženim stavovima makedonskog ministra vanjskih poslova (a on po tom pitanju sasvim sigurno ne solira), koji pristaje na „privremeno“ korištenje naziva za makedonsku državu pri ulasku u NATO savez, za pretpostaviti je kako će se s tim složiti i službena Atena, jer ona u tom slučaju niti nema razloga za nezadovoljstvo. A kako je nova makedonska vlada nedavno formirana uz obećanje velikih ustupaka tamošnjoj albanskoj manjini (čini oko 25% ukupnog stanovništva zemlje), čini se kako je Skoplje na najboljem putu za popravljanje odnosa sa svojim susjedima.

Međutim, stvarno pitanje, koje će se prije ili kasnije postaviti, jest – koliku cijenu svojih novih integracijskih politika će u konačnici platiti sam makedoski narod? Osim toga, spomenuta najjača makedonska politička stranka sigurno ne stoji po strani i vjerojatno čeka svoju priliku za ponovni dolazak na vlast. Zato je pred aktualnom socijalističkom vladom, koja je u koaliciji s albanskim političkim snagama,  osim vanjskopolitičkih prioriteta glavna zadaća ipak osiguranje boljeg gospodarskog stanja u zemlji i većeg standarda makedonskih ljudi. Jer s gladnim stanovništvom „krojiti“ bilo kakve krupne geopolitičke planove, ipak je previše rizično.

 





 

Komentari

komentar





0 komentara

You may also like