Članice Europske unije dogovorile su smanjenje potražnje za plinom za 15% između 1. kolovoza 2022. i 31. ožujka 2023. u usporedbi s prosječnom potrošnjom zabilježenom u posljednjih pet godina. Cilj je smanjiti troškove uoči zime i pripremiti se za moguće prekide u opskrbi ruskim plinom.
Potez za smanjenje potrošnje plina u EU je u skladu s trenutnim padom ruskog izvoza plina, istaknuo je direktor NRA rejting servisa Sergej Grišunin za ruski medij Vedemosti. Ruski analitičar sumnja da će države članice EU-a dobrovoljno moći ispuniti te obveze. “Čak i ako strane uspiju osigurati 15-postotno smanjenje potrošnje plina, uz sadašnje cijene u EU, stradat će barem proizvodnja dušičnih gnojiva i aluminija, kao i proizvodnja čelika u električnim pećima”, istaknuo je stručnjak.
Ako opskrba plinom kroz plinovod Sjeverni tok potpuno prestane, EU će morati smanjiti potrošnju za 20-25% umjesto za 15%, naglasio je voditelj ruskog laboratorija u Centru za održivi razvoj Nikita Dobroslavski. Trenutna situacija dodatno podiže napetosti među članicama EU-a. “Danas se svaka država sama bori s energetskom krizom i nema namjeru zatvoriti svoje tvornice i pogone iz razloga solidarnosti prema drugim državama”, tvrdi analitičar. Razjedinjenje politike Europske unije je proces kojemu se svakako nada Moskva. Prema izvanrednom profesoru na Financijskom sveučilištu ruske vlade Valeriju Andrianovu, sljedeća će zima biti teška za Europljane jer će EU doživjeti naglo usporavanje gospodarskog rasta zbog napora za uštedom energije i rekordnih stopa inflacije koje proizlaze iz visokih cijena energije.
