Među suvremenim protubrodskim projektilima posebno mjesto zauzima izuzetni i po svojoj koncepciji potpuno nekonvencionalni norveški projektil korporacije Kongsberg Defence & Aerospace orginalnog naziva „Nytt sjømålsmissil“, što bi otprilike značilo „Novi projektil za pomorske ciljeve“ za borbu protiv pomorskih ciljeva. Komercijalni naziv projektila Naval Strike Missile – NSM i nasljednik je glasovitog protubrodskog projektila Rb 12 Penguin istog proizvođača iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Penguin se zbog svojih osobina u naoružanju zadržao desetljećima, a koristila ga je i američka mornarica u naoružanju helikoptera pod oznakom AGM-119.
Za razliku od većine protubrodskih projektila koji su u uporabi diljem svijeta NSM je možda prvi „smart“ projektil čija prednost nije u nadzvučnoj brzini ili težini bojne glave, nego u velikom stupnju autonomnosti i neovisnosti o vanjskom izvoru podataka pri napadu na neprijateljski brod. NSM ima sposobnosti neopaženog prilaženja cilju, autonomnog odabira ciljeva, pa čak i mjesta na kojem će pogoditi izabrani cilj. Također njegove odlike su mali radarski odraz, malena težina koja omogućava njegovo korištenje sa svih mogućih platformi, od ratnih brodova svih veličina preko lansera obalske obrane do standardnih borbenih zrakoplova i helikoptera. Projektil težine svega oko 400 kg može se lansirati i s vrlo malih brzih ratnih brodova, a veliki ratni bodovi, kao što su fregate i razarači NATO-a u čije naoružanje se također uvodi, moći će u svom borbenom kompletu primiti i do 100 komada tih projektila. NSM je razvijen za djelovanje u uvjetima razvedene norveške obale s mnoštvom zaljeva i stotinama otoka. Sve njegove osobine prilagođene su djelovanju u takvom akvatoriju. Pametni NSM u prilaženju cilju koristi razvedenost obale kako bi se njegov prilazak što kasnije otkrio i time onemogućila bilo kakva obrana. On ne udara pravocrtno nego u prilazu cilju manevrira, zaobilazi otoke, prelazi preko dijelova kopna i odabire najpogodniji smijer iz kojeg će udariti na svoju žrtvu. Leti uz samu površinu mora, a sposoban je pogoditi neprijateljski brod pri samoj vodenoj crti kako bi povećao mogućnost njegovog potapanja, ili pak u zapovjedni most ili dio broda u kojem se nalaze sustavi za promatranje i usmjeravanje vatre. Tako pogodak relativno malog projektila s malom bojnom glavom može efikasno izbaciti iz borbe daleko veći i snažnije naoružan ratni brod.
Još uvijek većina protubrodskih projektila koristi aktivno ili poluaktivno radarsko navođenje pri čemu je cilj obasjan radarskim zrakama ili s radara broda koji je ispalio projektil ili minijaturnog radara projektila. Zahvaljujući tome senzori napadnutog broda mogu na vrijeme registrirati da je brod pod raketnim napadom i poduzeti aktivne i pasivne mjere zaštite koje uključuju i rušenje protubrodskog projektila. Za razliku od njih NSM koristi potpuno pasivne sustave navođenja pri čemu neprijateljski brod ne zahvaća nikakvo aktivno zračenje, niti radarsko niti lansersko. Norveški projektil, također, ne ispušta nikakvo zračenje osim minimalnog toplinskog. Koristi kombinaciju različitih vrsta navođenja od GPS –a do IC lociranja i navođenja na cilj. Prema nekim izvješćima NSM je sposoban registrati i radio zračenje s broda koji napada, kakvo nastaje pri redovitoj radio komunikaciji. Projektil sam ne imitira nikakvo zračenje, a njegovi senzori sposobni su registrirati bilo kakvo zračenje koje dolazi od cilja. Glavni sustav navođenja je IC, odnosno korištenje toplinskog odraza broda, a ostali sustavi se koriste usporedo. IC senzor je sposoban registrirati i male količine toplinskog zračenja koje do sada nije uspio eliminirati nijedan postojeći ratni brod.
NSM se lansira uz pomoć booster raketnog motora na čvrsto gorivo, nakon čega se uključuje minijaturni turbomlazni motor kojim se postiže brzina krstarenja i koji osigurava maksimalni domet od čak 185 km. Filozofija primjenjena pri konstrukciji i izgradnji NSM može se sažeti u jednoj rečenici: „Mali i pametni projektil velikog dometa umjesto brzog projektila s velikom bojnom glavom.“
Projektil raspolaže velikom sposobnošću manevriranja u terminalnoj fazi napada i izuzetno ga je teško srušiti uporabom topničkog oružja kao što je američki Phalanx CIWS, ruski AK-630 ili kineski Type 730 koji se obično koriste za borbu protiv protivničkih protubrodskih projektila. Bojna glava je težine samo 125 kg ali je načinjena od titanija pa zbog svoje čvrstoće omogućuje dubok prodor projektila u trup broda. Fragmenti ili šrapneli su također od titanija kako bi se pojačalo razaranje unutrašnjosti neprijateljskog broda. Uz to bojna glava se može programirati da eksplodira u neposrednoj blizini broda, u dodiru s oplatom broda ili na određenoj dubini prodora u unutrašnjost pogođenog cilja.
Za sada se nalazi u naoružanju norveške ratne mornarice, korveta klase Skjold i fregata klase Fridtjof Nansen, te jedne pukovnije poljske obalske obrane. Američka ratna mornarica izvršila je probna gađanja i namjerava s njima naoružati ophodne brodove klase Freedom i klase Independence. Poljska je do sada kupila cijelu jednu pukovniju koju koristi u obalnoj obrani. Lanseri su montirani na kamione visoke prohodnosti. NSM projektil polako privlači sve veću pozornost mogućih kupaca i zapravo postaje hit na tržištu naoružanja i vojne opreme. Ispitivanja za njegovo uvođenje u naoružanje dovršavaju malezijska i njemačka ratna mornarica.
Na temelju projektila NSM razvijen je višenamjenski projektil Joint Strike Missile ili JSM u suradnji s američkim Lockheed Martinom, povećanog dometa i do 560 km, bojne glave težine 230 kg i s povećanom sposobnošću korištenja protiv ciljeva na kopnu. JSM u standardnom je arsenalu najnovijeg američkog borbenog zrakoplova F-35.
Pametni norveški projektil nemaštovitog imena NSM težine je 410 kg, a dužine svega od 3,95 metra, bojna glava je težine 125 kg. Projektil pokreće turbomlazni motor Microturbo TRI 40, maksimalni domet je 175 km, a brzina kretanja je visoka podzvučna. Sustav navođenja je kombinirani, inercijalni, GPS i temeljem toplinskog odraza cilja.
NSM je potpuno novo oružje koje je uistinu dijamant među protubrodskim projektilima. Razvijen je ne samo za uporabu na otovorenom moru, nego, prije svega, za korištenje u priobalnom pojasu razvedene obale s mnoštvom otoka, kakva je norveška ili primjerice hrvatska obala, u kakvom krajobrazu njegove osobine dolaze do punog izražaja.
0 komentara