Helsinki i Stockholm mogli bi se pridružiti Sjevernoatlantskom savezu kao punopravni članovi do lipnja 2023. Dvije nordijske zemlje zadržavaju pravo ne ugostiti NATO vojne baze i nuklearno oružje na svom tlu.
Švedsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je za ruske novine Izvestia da članstvo u savezu ne obvezuje dvije zemlje na to, dok je sam NATO rekao da se o tom pitanju još nije raspravljalo. Međutim, nitko u NATO-u ne može jamčiti da to pitanje neće biti na dnevnom redu u budućnosti. Rusija se uglavnom ne protivi pridruživanju dviju zemalja NATO-u, no Moskva je rekla da bi dodatna vojna prisutnost saveza tamo mogla biti problem. U međuvremenu, gotovo tri četvrtine zemalja članica NATO-a već su ratificirale protokol o pristupanju Finske i Švedske. Finski parlament objavio je da bi proces mogao biti dovršen u roku od četiri do 12 mjeseci, ili najkasnije do lipnja 2023.
“NATO je međuvladina organizacija, a njezine zemlje članice zadržavaju svoju političku neovisnost i sve odluke koje savez donosi temelje se na konsenzusu. Švedska zadržava pravo odlučiti kako će djelovati u krizi ili ratu, posebice koje će njezine vojne jedinice djelovat će pod zapovjedništvom NATO-a”, rekao je izvor u švedskom ministarstvu vanjskih poslova. “Sve dok postoji nuklearno oružje, NATO će ostati nuklearni savez. NATO ne predstavlja nikakvu nuklearnu prijetnju ostatku svijeta i obrambeni je savez. Članstvo u NATO-u ne znači da će Švedska morati ugostiti nuklearno oružje na svom tlu”, tvrde iz Stockholma. Bivši finski ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja, finski zastupnik, rekao da zemlja zadržava pravo rješavanja ovih pitanja. “Kao i u Norveškoj, u Finskoj postoji opća suglasnost da ni strane vojne baze ni nuklearno oružje neće biti raspoređeni u ovoj zemlji. Prema postojećim zakonima, opskrba nuklearnim oružjem je zabranjena u Finskoj, i ne mislim da bi vojne baze ili takvo naoružanje mogli doprinose našoj sigurnosti”, rekao je. “Naprotiv, upravo je suprotno”, zaključio je.
U svibnju je premijerka Finske Sanna Marin za talijanske novine Corriere della Sera rekla da “NATO nije izrazio nikakav interes za postavljanje nuklearnog oružja ili stalnih baza u Finskoj”. Tada je tvrdila da takvi potezi nisu bili dio pregovora Helsinkija o članstvu. No, u lipnju je zamjenica glavnog tajnika NATO-a Camille Grand u intervjuu za švicarski RTS rekla je da je na pojedinačnim zemljama hoće li imati nuklearno oružje, napominjući da savez neće postavljati neka načelna ograničenja po tom pitanju. “Svaka je zemlja slobodna u nuklearnom polju rasporediti ili ne rasporediti takvo oružje. Ne govorimo o postavljanju nekih načelnih ograničenja na moguće akcije saveza”.
Komentari
