Nakon tjedana divljanja po ukrajinskim gradovima bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje, Moskva je tiho postigla dogovor s Teheranom o početku proizvodnje stotina bespilotnih letjelica s oružjem na ruskom tlu, prema novim obavještajnim podacima u koje su imale uvid američke i druge zapadne sigurnosne agencije, izvještava The Washington Post.
Ruski i iranski dužnosnici finalizirali su dogovor tijekom sastanka u Iranu početkom studenog, a dvije zemlje ubrzano prenose dizajne i ključne komponente koje bi mogle omogućiti početak proizvodnje u roku od nekoliko mjeseci, kazala su u intervjuima tri dužnosnika upoznata s tim pitanjem.
Sporazum bi u slučaju realizacije predstavljao daljnje produbljivanje rusko-iranskog saveza koji je već pružio ključnu potporu za posrnulu vojnu kampanju Moskve u Ukrajini, rekli su dužnosnici. Rusija bi kupnjom vlastite proizvodne trake mogla dramatično povećati svoje zalihe relativno jeftinih, ali vrlo razornih sustava oružja koji su posljednjih tjedana promijenili karakter ukrajinskog rata.
Rusija je iskoristila više od 400 iranskih bespilotnih letjelica protiv Ukrajine od kolovoza, kažu obavještajni dužnosnici, a mnoge od letjelica korištene su u napadima na civilne infrastrukturne ciljeve poput elektrana. Nakon što je bila prisiljena napustiti ukrajinski teritorij koji su njene snage zauzele početkom rata, Moskva je prešla na strategiju nemilosrdnih zračnih napada na ukrajinske gradove i infrastrukturu, koristeći kombinaciju krstarećih projektila i samodetonirajućih bespilotnih letjelica napunjenih eksplozivom.
Za Moskvu bi sporazum mogao ispuniti kritičnu potrebu za precizno navođenim streljivom, kojega nema dovoljno nakon devet mjeseci borbi. Dužnosnici tvrde da taj aranžman također nudi značajne ekonomske i političke koristi za Iran. Dok se Teheran nastojao prikazati kao neutralan u ukrajinskom ratu, pojava bespilotnih letjelica iranske proizvodnje iznad ukrajinskih gradova izazvala je prijetnje novim gospodarskim sankcijama iz Europe. Iranski čelnici možda vjeruju da mogu izbjeći nove sankcije ako se dronovi fizički sastave u Rusiji, rekli su dužnosnici.
Pojedinosti iransko-ruskog sporazuma finalizirane su na sastanku početkom studenog, koji je uključivao tim pregovarača ruske obrambene industrije koji su otputovali u Teheran kako bi razradili logistiku, prema sigurnosnim dužnosnicima dviju zemalja koji su pratili događaje. Dužnosnici su pristali razgovarati o tome pod uvjetom da se njihovi identiteti i nacionalnosti ne otkrivaju, navodeći potrebu da se zaštite osjetljivi i tekući napori prikupljanja obavještajnih podataka.
Tvrdi se da je više zemalja NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, također vidjelo obavještajne podatke, ali vladini dužnosnici odbili su razgovarati o detaljima. Bijela kuća je odbila komentirati konkretno izvješće o suradnji Rusije i Irana. No glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je u izjavi za The Washington Post: “Iran i Rusija mogu lagati svijetu, ali ne mogu sakriti činjenice: Teheran pomaže u ubijanju ukrajinskih civila pružanjem oružja i pomaganjem Rusiji u operacijama. To je još jedan znak koliko su Iran i Rusija izolirani.” “Sjedinjene Države – sa saveznicima i partnerima – koriste sva sredstva kako bi razotkrile, odvratile i suočile se s iranskim opskrbljivanjem oružja koje Rusija koristi protiv ukrajinskog naroda. Nastavit ćemo pružati Ukrajini ključnu sigurnosnu pomoć koja joj je potrebna da se obrani, uključujući sustave protuzračne obrane”, dodao je Watson.
Glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Washingtonu uputio je novinare na Ministarstvo obrane Ruske Federacije, koje nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Iranska misija UN-a u New Yorku, u odgovoru na pitanja o prijavljenom sporazumu o dijeljenju tehnologije, odbila je odgovoriti na konkretne optužbe. No glasnogovornik je priznao da su Iran i Rusija “održavali bilateralnu obrambenu, znanstvenu i istraživačku suradnju, koja postoji i prije početka ukrajinskog sukoba”.
Ključno je pitanje, kažu stručnjaci za oružje, može li Rusija nabaviti ili proizvesti vrste elektronike i optičkih sustava koji iranskim bespilotnim letjelicama omogućuju uspješno izvođenje preciznih napada na velikim udaljenostima. Ekonomske sankcije uvedene protiv Irana i Rusije ozbiljno su ograničile prodaju osjetljive tehnologije objema zemljama, uključujući elektroničke sustave za navođenje. Neovisna analiza iranskih bespilotnih letjelica pronađenih na ukrajinskom bojištu otkrila je opseg iranskog kontinuiranog oslanjanja na strane zemlje za ključne komponente. Listopadsko izvješće temeljeno na pregledima tri vrste iranskih bespilotnih letjelica – Mohajer-6, Shahed-131 i Shahed-136 – identificiralo je postojanje dijelova motora i elektronike koje su izradile američke, njemačke i kineske tvrtke, prema Institutu za znanost i međunarodnu sigurnost, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu koja je provela analizu.
