Glavni grad Francuske možda je tisućama kilometara udaljen od bojišta istočne Ukrajine, ali ono što se događa na francuskim biračkim mjestima ovog mjeseca moglo bi ondje imati posljedice, piše France Presse, čiji tekst prenosimo u nastavku.
Predsjednička kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen ima bliske veze s Rusijom i želi oslabiti Europsku uniju i NATO, što bi moglo potkopati napore Zapada da zaustavi ruski rat protiv Ukrajine. Le Pen pokušava svrgnuti centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona, koji ima slabo vodstvo u anketama uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj 24. travnja.
Evo nekih od načina na koje bi francuski izbori mogli utjecati na rat u Ukrajini:
Naoružavanje Ukrajine
Posljednjih je tjedana Macronova vlada poslala u Ukrajinu oružja u vrijednosti od 100 milijuna eura i u srijedu najavili da će poslati još u sklopu zapadne vojne pomoći. Francuska je glavni izvor vojne potpore Ukrajini od 2014. godine, kada je Rusija pripojila Krim i podržala separatističke borce u istočnoj Ukrajini.
Le Pen je u srijedu bila skeptična u pogledu opskrbe Ukrajini dodatnim oružjem. Rekla je da će, ako bude izabrana za predsjednicu, nastaviti s obrambenom i obavještajnom pomoći, ali bi bila “razborita” u slanju oružja jer misli da bi pošiljke mogle uvući druge zemlje u rat s Rusijom.
Ublažavanje sankcija
Le Penina kampanja uspješno je iskoristila frustraciju francuskih birača zbog rastuće inflacije, koja se pogoršala zbog odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu i nakon toga zapadnih sankcija protiv Rusije, glavnog dobavljača plina i trgovinskog partnera za Francusku i Europu.
Europska unija bila je neobično jedinstvena pri dogovoru u pet rundi sve strožih sankcija Rusiji. Ako postane francuska predsjednica, Le Pen bi mogla pokušati ograničiti dodatne sankcije EU budući da daljnje djelovanje zahtijeva jednoglasnu potporu 27 zemalja članica bloka.
Francuska je drugo EU gospodarstvo nakon Njemačke i ključna je za donošenje odluka u Europskoj uniji. Francuska također sada predsjeda rotirajućim predsjedanjem EU, dajući tako sljedećem francuskom čelniku značajan utjecaj.
Le Pen se izrazito protivi sankcijama na ruski plin i naftu. Također je u prošlosti rekla da će raditi na ukidanju sankcija koje su uvedene Rusiji zbog njezine aneksije Krima, pa čak i da će Krim priznati kao dio Rusije.
Udvaranje Putinu
Ranije u svom prvom mandatu, Macron je pokušao doći do Putina, pozvavši ga u Versailles i predsjedničko ljetovalište na Mediteranu, u nadi da će rusku politiku vratiti u veću usklađenost sa Zapadom.
Francuski predsjednik također je nastojao oživjeti mirovne pregovore između Moskve i Kijeva o dugotrajnom sukobu u istočnoj Ukrajini između vlade i separatista koje podržava Rusija. Macron je posjetio Putina u Kremlju nekoliko tjedana prije ruske invazije na Ukrajinu i nastavio je razgovarati s ruskim čelnikom tijekom rata. Istodobno, Macron je podržao više rundi sankcija EU.
Le Pen ima duboke veze s Rusijom. Susrela se s Putinom kao francuskim predsjedničkim kandidatom 2017. godine i u prošlosti ga je hvalila. Srdačno je dočekana na događajima ruskog veleposlanstva u Parizu, a njezina krajnja desničarska stranka također je dobila zajam od 9 milijuna eura (9,8 milijuna dolara) od rusko-češke banke jer je objavila da su francuske banke odbile posuditi novac stranci.
Le Penova kaže da je rat u Ukrajini djelomično promijenio njezino mišljenje o Putinu, ali je u srijedu rekla da bi Zapad trebao pokušati obnoviti odnose s Rusijom nakon što sukob završi. Predložila je “strateško približavanje” između NATO-a i Rusije kako bi se Moskva spriječila u zbližavanju s Kinom.
Slabljenje NATO-a i EU
Dok je Macron nepokolebljivi branitelj Europske unije i nedavno je pojačao sudjelovanje Francuske u operacijama NATO-a u istočnoj Europi, Le Pen kaže da bi Francuska trebala držati distancu od međunarodnih saveza i krenuti svojim putem.
Le Penova se zalaže za povlačenje Francuske iz vojnog zapovjedništva NATO-a, što bi povuklo francusko vojno osoblje iz tijela koje planira operacije i dovelo do toga da zemlja izgubi utjecaj unutar zapadnog vojnog saveza.
Francuska se povukla iz zapovjedne strukture NATO-a 1966. godine, kada je francuski predsjednik Charles de Gaulle želio udaljiti svoju zemlju od organizacije u kojoj dominira SAD. No, Francuska se reintegrirala pod konzervativnim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem 2009. godine.
Le Pen bi smanjila francusku potrošnju na EU i pokušala umanjiti utjecaj EU-a cijepanjem bloka iznutra, a da pritom više ne priznaje da europsko pravo ima primat nad nacionalnim pravom, izvještava France Presse.
