Europu trese plinska groznica. Plina nema dovoljno u podzemnim skladištima, a čini se kako Rusija „sve konce drži u svojim rukama“. Znatan je broj onih koji smatraju kako novonastalim stanjem manipulira upravo Moskva. U tom smislu britanski The Times piše kako je u posjedu povjerljivog dokumenta o ambicioznom planu europskih ministara, koji će pomoći izdržati “plinski rat” s Rusijom i prema kojem EU više neće biti “talac” Rusije.
Tako britanski medij piše kako europski ministri energije raspravljaju o ambicioznom planu o kupnji strateških rezervi plina u jednom bloku, pokušavajući se suprotstaviti ruskim naporima da ograniče opskrbu i povećaju cijene.
Posljedica je to prijetnje nestašica plina i poskupljenja što može prouzročiti energetsku krizu ove zime. Ključni čimbenik te krize je taj što je Rusija smanjila izvoz plina u sjevernu Europu nakon smanjenja zaliha skladišta plina, zbog produljene zime prošle godine, navodi medij.
Španjolska poziva EU da udruži kupovnu moć svojih 27 država članica za kupnju rezervi plina, što će omogućiti Europskoj uniji postavljanje gornje granice cijena, štiteći zemlje i potrošače.
Ovaj povjerljivi španjolski plan, s kojim se The Times, kako navodi – uspio upoznati, osmišljen je s ciljem osiguranja da EU više ne bude talac Rusije. Gazprom je smanjio rezerve plina u Europi i odbio je isporučiti dodatne količine kroz Ukrajinu u nadi da će uspjeti natjerati Njemačku i EU da ubrzaju odobrenje za početak rada plinovoda Sjeverni tok 2.
“Strateška neovisnost Europe nespojiva je s današnjom razinom ovisnosti o fluktuacijama na međunarodnim energetskim tržištima”, kaže se u povjerljivom dokumentu. „Zemlje proizvođači plina djeluju strateški, pokušavaju maksimizirati svoju dobit, a mi moramo djelovati zajedno kako ne bismo ovisili o njihovim hirovima. Važno je ne samo zadržavati trenutne cijene energije; važno je čuvati se od proizvođača koji cijene energije koriste kao alat za političko pregovaranje o drugim pitanjima.”
Nedavno su vlade Španjolske, Italije i Francuske bile prisiljene poduzeti hitne mjere kako bi zaštitile domaćinstva od visokih cijena električne energije i grijanja ove zime. Među tim mjerama su gornje granice cijena i subvencije. Predstojeći troškovi procjenjuju se na milijarde eura.
Čelnici EU razgovarat će o novim prijedlozima na summitu u listopadu. Odluka je donesena nakon upozorenja u Francuskoj i Španjolskoj da bi se Europa mogla suočiti s masovnim revoltom protiv klimatske politike ako poveća potrošačke troškove, navodi britanski medij. Postoji zabrinutost da će se povećanja cijena poklopiti s mjerama EU -a za suzbijanje emisije CO2, što će također povećati troškove stambenih i komunalnih usluga za vlasnike kuća, jer će se fosilna goriva oporezivati.
U Španjolskoj su već počeli prosvjedi zbog poskupljenja energije, a predsjednik Macron još se nije oporavio od prosvjeda Žutih prsluka 2018. uzrokovanih poskupljenjem goriva.
“Trenutna kriza predstavlja prijetnju inicijativama za smanjenje ugljika. Današnja razina cijena i nestabilnost politički su neprihvatljivi. To je problem ne samo za pojedine države, već za cijeli regulatorni mehanizam u Europi, čija vjerodostojnost presušuje, kaže se u španjolskom planu. Njime se upozorava kako bi takvo stanje moglo pokrenuti reakciju „protiv inicijativa za smanjenje ugljika…”.
Zapravo, ako bi se navedeni prijedlozi usvojili, radilo bi se o novoj centralizaciji od strane Bruxellesa. Naime, ovaj španjolski “non-paper“ (dokument koji službeno ne postoji) predstavlja prijedlog da EU pregovara o kupnji plina u ime svih europskih zemalja, kao što je to učinila tijekom rasprava o cijepljenju protiv Covida-19 ovih godina.
“U bliskoj budućnosti nećemo moći smanjiti svoju ovisnost, ali smo sposobni i dužni ojačati svoje pregovaračke pozicije. Za to je potrebna centralizirana europska platforma putem koje će se obavljati kupnja plina, kaže se u dokumentu. “Tako smo uspješni u rješavanju cjepiva i moramo to iskustvo primijeniti i na druga strateška područja. ”
Ovaj će plan olakšati postavljanje gornje granice cijena plina u cijeloj EU. Također će omogućiti povećanje zaliha za punjenje skladišta plina diljem Europe. To će služiti kao zaštitni amortizer europskim zemljama od nestabilnosti tržišta i ruskog pritiska, navodi se u The Timesu.
