Budući da Finska i Švedska poduzimaju korake za pridruživanje NATO-u, čini se da će se popis “neutralnih” zemalja u Europi smanjiti, piše AFP, čiji tekst prenosimo.
Poput dviju nordijskih zemalja, i druge su se nacije pridružile Europskoj uniji zbog obećanja ekonomskog i političkog jedinstva, ne zauzimajući stranu u podjeli između Istoka i Zapada koja je opstala i nakon završetka Hladnog rata. No, sigurnosna zabrinutost zbog tekuće invazije Rusije na Ukrajinu promijenila je računicu za Finsku i Švedsku koje su dugo zagovarale neutralnost i navela druge tradicionalno “neutralne” zemlje da ponovno razmisle što taj izraz zapravo znači za njih. Finska je rekla da će odlučiti o članstvu u NATO-u u narednim danima, dok bi Švedska mogla slijediti taj primjer jer je javno mnijenje u obje nordijske zemlje poraslo u korist članstva.
Dok su članice EU-a predane međusobnoj obrani u slučaju vanjskog napada, obećanje je uglavnom ostalo na papiru jer NATO-ova moć zasjenjuje predodžbe bloka o vlastitoj kolektivnoj obrani. Ipak, Turska bi ambicije Finske i Švedske još uvijek mogla ‘zaliti hladnom vodom’. Recep Tayyip Erdogan, predsjednik članice NATO-a, rekao je da njegova zemlja “nema pozitivno mišljenje” o toj ideji zbog navodne potpore nordijske zemlje kurdskim militantima i drugima koje Turska smatra teroristima.
“Ovo je ključna stvar neutralnosti: različitim ljudima to znači različite stvari”, rekao je povjesničar Samuel Kruizinga sa Sveučilišta u Amsterdamu.
Evo pogleda na neke zemlje koje su ugradile “neutralnost” u svoje zakone ili su se općenito smatrale neutralnim u obračunu između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije i njihovih povezanih društava. Austrija, Irska, Cipar i Malta članice su EU koje nisu ušle u NATO, a Švicarska je ostala izvan obje.
Švicarska
Vjerojatno najpoznatija neutralna zemlja u Europi, Švicarska je ugradila neutralnost u svoj ustav, a švicarski su birači prije nekoliko desetljeća odlučili ostati izvan Europske unije. No, njezina se vlada posljednjih tjedana trudila objasniti svoj koncept neutralnosti nakon što je stala iza sankcija EU protiv Rusije – a švicarska se neutralnost ovih dana gotovo svakodnevno analizira u lokalnim medijima.
Male su šanse da će Švicarska dalje odstupiti od svoje neutralnosti: njezina vlada je već zatražila od Njemačke da ne prosljeđuje švicarsku vojnu opremu Ukrajini. Populistička, desna stranka koja ima najveći blok mjesta u parlamentu oklijevala je oko daljnjih mjera protiv Rusije, a Švicarci žestoko štite svoju ulogu posrednika za suparničke države i središta humanitarne akcije i ljudskih prava. Neutralnost pomaže brusiti taj ugled.
Austrija
Neutralnost Austrije ključna je komponenta njezine moderne demokracije: kao uvjet odlaska savezničkih snaga iz zemlje i njezine sposobnosti da ponovno stekne neovisnost 1955., Austrija se proglasila vojno neutralnom.
Od početka ruskog rata u Ukrajini, kancelar Karl Nehammer postigao je dobru ravnotežu s obzirom na poziciju Austrije. On je ustvrdio da zemlja ne planira mijenjati svoj sigurnosni status, dok je u isto vrijeme izjavio da vojna neutralnost ne znači nužno moralnu neutralnost – i da Austrija oštro osuđuje rusko djelovanje u Ukrajini.
Irska
Neutralnost Irske dugo je bila pomalo siva zona. Premijer Micheal Martin sažeo je stav zemlje ranije ove godine kao: “Nismo politički neutralni, ali smo vojno neutralni.” Rat u Ukrajini ponovno je otvorio raspravu o tome što znači neutralnost Irske. Irska je uvela sankcije Rusiji i poslala nesmrtonosnu pomoć Ukrajini kao odgovor na invaziju. Irska sudjeluje u borbenim skupinama Europske unije – dio napora bloka da uskladi svoju vojsku.
Samuel Kruizinga, koji se bavio neutralnošću pri pisanju Cambridgeske povijesti Prvog svjetskog rata, sugerirao je da: što su članstvo u EU-u i NATO-u sličnije, to je bolje da se blok “prikaže kao geopolitička sila”.
Malta
Ustav Malte kaže da je mali mediteranski otok službeno neutralan, držeći se politike “nesvrstavanja i odbijanja sudjelovanja u bilo kakvom vojnom savezu”. Anketa koju je naručilo Ministarstvo vanjskih poslova objavljena dva tjedna prije ruske invazije pokazala je da velika većina ispitanika podržava neutralnost – a samo 6 posto je bilo protiv.
List Times of Malta izvijestio je u srijedu da je irski predsjednik Michael Higgins, tijekom državnog posjeta, istaknuo ideju “pozitivne” neutralnosti i pridružio se malteškom predsjedniku Georgeu Velli u osudi rata u Ukrajini.
Cipar
Odnosi Cipra sa Sjedinjenim Američkim Državama znatno su porasli tijekom posljednjeg desetljeća, ali svaka ideja o članstvu u NATO-u ostaje izvan stola – barem za sada. Predsjednik etnički podijeljene otočne države rekao je u subotu da je “prerano” čak i razmišljati o takvom potezu koji bi neizbježno naišao na snažno protivljenje suparničke Turske.
Mnogi Ciprani – osobito oni na političkoj ljevici – nastavljaju kriviti NATO za de facto podjelu otoka nakon što su turske snage izvršile invaziju sredinom 1970-ih. Turska je u to vrijeme bila članica NATO-a — i savez nije učinio ništa da spriječi vojnu akciju.
Čvrsta članica NATO-a, Ujedinjeno Kraljevstvo ima dvije suverene vojne baze na Cipru, u kojima se nalazi sofisticirana prislušna postaja na istočnoj obali koju, između ostalih, koristi i američko osoblje.
Cipar također želi zadržati neutralnost te je omogućio ruskim ratnim brodovima opskrbu u ciparskim lukama, iako je ta privilegija suspendirana nakon što je počeo rat u Ukrajini.
Finska najavila pristupanje NATO-u; Švedska odlučuje idući tjedan
