Njemačka vanjska politika ključna je za pozicije i planove Washingtona na tlu Europe. Međutim ti su odnosi opterećeni specifičnim njemačkim interesima, prije svega njenom željom za jeftinim i sigurnim plinom, održavanjem stabilnih gospodarskih odnosa s Kinom ali i željenog „reseta“ s Rusijom kojeg planira novi kancelar Olaf Scholz.
Upravo na tu temu oglasio se 23. siječnja američki medij The Wall Streat Journal. On smatra kako Njemačka preferira svoje interese, budući da je u teškom položaju zbog sukoba između Rusije i Sjedinjenih Država, ali i da takvim ponašanjem Berlin iritira Washington.
Komentator istog medija, Tom Rogan, smatra kako je Berlin postao nepouzdan partner i da dolazak na vlast kancelara Olafa Scholza nije pridonio njemačkoj “poslušnosti” Bijeloj kući.
Autor u tom smislu ukazuje na odluku njemačke vlade da ne pristane na isporuke oružja Kijevu i da u tome sprječava druge države članice NATO saveza u sklopu njegovih napora da “obuzda” Rusiju. Kao suprotno ponašanje Njemačkoj autor ističe britanske isporuke oružja Kijevu, koja je obavljena zaobilazeći njemački zračni prostor.
Drugi bitan spor između Berlina i Washingtona je onaj oko plinovoda Sjeverni tok 2, gdje potonji smatra kako bi ga trebalo zaustaviti u slučaju ruske invazije na Ukrajinu i da bi takav stav spriječio spomenuti scenarij. Međutim, novi kancelar Olaf Scholz zauzeo je drukčiji stav, pozivajući na odvajanje političkih igara od ekonomskih zadataka. Takom je njemačko Ministarstvo obrane izjavilo sljedeće:
“Ne smijemo uvlačiti Sjeverni tok 2 u ovaj sukob.”
Američki medij navodi kako je u tom smislu glas njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock usamljen u vladi i da je Olaf Scholz pozvao na “kvalificirani novi početak” u odnosima s Putinom.
Ni malo bolje stanje s američkog gledišta ne predstavlja ni Njemački odnos Prema Kini s obzirom da je nova njemačka vlada počela aktivnu suradnju s tom zemljom – glavnom dugoročnom američkom globalnom suparnicom. To je za Washington znak “nebrige za demokratski međunarodni poredak”. Pri tom autor spominje da Njemačka u Kinu godišnje izvozi proizvoda u vrijednosti od 150 milijardi dolara i da se Scholz toga ne namjerava odreći.
