Njemačka se bori s ozbiljnom energetskom krizom i nema brza rješenja za nju usred skoka cijena energije kao posljedica ruskog rata u Ukrajini, izvještava Anadolu Agency, čiji tekst prenosimo.
Ministar gospodarstva Robert Habeck nazvao je trenutnu energetsku krizu u svojoj zemlji “ozbiljnom” jer Berlin priprema nove mjere kako bi reagirao na smanjenje opskrbe ruskog plina oživljavanjem elektrana na ugljen i osiguravanjem financiranja za osiguranje plina za zimu. “Sigurnost opskrbe trenutno je zajamčena, ali situacija je ozbiljna”, rekao je ministar za njemačku televizijsku mrežu ZDF.
Habeck je upozorio da bi, bez punih rezervi, zalihe zimi mogle biti “stvarno male”. Naglasio je da je oživljavanje ugljena “gorko”, ali je dodao da je “za ovu situaciju jednostavno potrebno da se smanji potrošnja plina”. “Moramo i učinit ćemo sve što možemo da uskladištimo što više plina ljeti i jeseni”, dodao je Habeck.
Stručnjak za energiju upozorava na planove racionalizacije plina
Vodeći energetski stručnjak iz Berlina izrazio je ozbiljne sumnje hoće li Njemačka imati dovoljno plina za nadolazeću zimu.
“Čini se da je ruski predsjednik Vladimir Putin voljan prekinuti dovod plina, a već je zapravo prekinuo 60% plina koji dolazi u (plinovod) Sjeverni tok I. Dakle, ako je dovod tog plina bude potpuno prekinut, (ili) čak i ako nastavise na ovoj razini od 60%, postoji ozbiljno pitanje hoće li biti dovoljno plina ove zime, rekao je dr. Thomas W. O’Donnell za Anadolu Agency. “Oni stvarno nemaju načina da brzo zamjene prirodni plin, Njemačka ili Europa općenito”, dodao je američki energetski analitičar, koji predaje na berlinskom Slobodnom sveučilištu. O’Donnell je istaknuo da njemačka vlada možda nema drugog izbora nego izraditi planove energetske racionalizacije. “Glavna upotreba prirodnog plina u Njemačkoj nije toliko za proizvodnju električne energije. To je bilo samo oko 15%. Glavna upotreba je za industriju i grijanje domova. I oni će morati napraviti izbor, i očito će biti zatvoriti industriju, a to su radna mjesta”, rekao je.
O’ Donnellovu sumornu procjenu energetskog stanja u zemlji djelomično je ponovila Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu. “Mora se jasno reći: usred smo energetske krize, cijela Europa. Još uvijek smo vrlo ovisni o ruskom plinu”, kazala je Kemfert za mrežu Švicarske radiotelevizije (SFR). “U posljednjih nekoliko tjedana zemlje su se mogle pripremiti za dobivanje plina iz drugih zemalja. Zalihe su napola pune. Ali sada je poanta da morate više napuniti spremnike za zimu i učiniti više za uštedu energije. Dakle, situacija je zapravo vrlo ozbiljna”, dodala je.
Njemačka smanjuje energetsku ovisnost o Rusiji
Unatoč tome, čini se da je Njemačka smanjila svoju energetsku ovisnost o Rusiji od početka njezina rata u Ukrajini 24. veljače.
Prema njemačkom ministarstvu gospodarstva, posljednjih tjedana postignut je veliki napredak u diversifikaciji, posebno u nafti i ugljenu. Ovisnost o ruskoj nafti pala je s oko 35% prošle godine na 12%, a udio uvoza ruskog plina s 55% na oko 35%. U slučaju ugljena, ta je stopa pala s 50% na oko 8% od početka godine.
Europska unija nedavno je izdala embargo na uvoz ruskog ugljena s prijelaznim razdobljem. “Svi ovi koraci koje poduzimamo zahtijevaju ogroman zajednički napor svih uključenih, a oni također znače troškove koje osjećaju i gospodarstvo i potrošači”, rekao je Habeck. “Ali oni su nužni ako više ne želimo da nas Rusija ucjenjuje.”
Žestoka politička rasprava o proširenju nuklearne energije
Dok se njemačka vlada oslanja na obnovljive izvore energije kako bi postala neovisna o Rusiji i fosilnim gorivima, neki političari sada raspravljaju o proširenju nuklearne energije. U Njemačkoj su trenutno u pogonu samo tri nuklearne elektrane, ali se one trebaju izbaciti iz mreže najkasnije do 31. prosinca ove godine.
Bavarski ministar-predsjednik Markus Soder podupire privremeno proširenje nuklearne energije. Preostale nuklearne elektrane bi stoga trebale raditi “barem do početka 2024.”, rekao je Soder za najprodavaniji njemački list Bild. U međuvremenu, Habeck i ministrica okoliša Steffi Lemke izrazili su svoje protivljenje produljenju vijeka trajanja triju elektrana.
Sa svoje strane, kancelar Olaf Scholz izrazio je skepticizam u pogledu razmatranja produljenja vijeka trajanja nuklearnih elektrana koje se još uvijek koriste u Njemačkoj nakon kraja godine. Naglasio je potrebu za bržim širenjem obnovljivih izvora energije usred smanjenih isporuka plina iz Rusije. “Ovo je godina odluke kako bismo mogli osigurati da Njemačkoj više ne treba uvoz energije fosilnog tipa u najkraćem mogućem roku”, rekao je Scholz.
Njemačka više neće kupovati ugljen iz Rusije od jeseni i neće više naftu od kraja 2022. Reagirajući na to pitanje, O’Donnell je istaknuo da ovisnost samo o obnovljivim izvorima energije ne bi riješila probleme zemlje. “Možete imati 40% ili možda 50% obnovljivih izvora ako ste visokotehnološki bogata zemlja, ali samo ako imate nešto stabilno iza toga, a jedina neugljična stvar koja bi mogla funkcionirati je nuklearna. A to je kriza za Njemačku jer trenutno o tome neće ni razmišljati”, rekao je.
Iako oživljavanje nuklearne energije još nije na dnevnom redu, Njemačka je odlučila povećati proizvodnju u svojim elektranama na ugljen nakon što je ruski energetski div Gazprom smanjio isporuke Njemačkoj putem plinovoda Sjeverni tok I. Akciju, koju je Gazprom označio tehničkim problemom, njemačka vlada osudila je kao “politički” potez.
Njemačka je nepokolebljiva u svojim planovima da i dalje zatvori svoje elektrane na ugljen do 2030. unatoč povratku na fosilna goriva nakon energetske krize koju je izazvala Rusija.
Njemačka podigla energetsku “uzbunu” na drugi stupanj zbog ruskog “ekonomskog napada”
