Europska unija, nije nikakva tajna, nalazi se u velikim gospodarskim problemima uzrokovanim energetskom krizom koja generira i visoku inflaciju i još štošta drugog – neugodnog i po biznis i po obične građane kojima ubrzano pada kupovna moć. To prijeti i velikim socijalnim problemima, pa pojedini građani Unije u sve većem broju nagomilane probleme pokušavaju rješavati na ulici, u sve masovnijim prosvjedima diljem europskih gradova.
Najveća kriza zahvatila je Njemačku, kao gospodarsku i financijsku predvodnicu EU, ali u ništa manjoj mjeri i Veliku Britaniju, u kojoj su se već izmijenila čak tri premijera u vrlo kratkom vremenu – što je nezabilježen slučaj u povijesti te zemlje.
Europska unija je u svojoj sankcijskoj borbi protiv Rusije nakon njene invazije na Ukrajinu 24. veljače donijela i niz mjera koje imaju i vrlo opasan efekt bumeranga po nju samu. Tiču se prije svega energetike, kroz zabranu uvoza ruskog ugljena od 1. kolovoza, odustajanje od uvoza ruske nafte koja stiže tankerima od 5. prosinca i naftnih derivata od 5. veljače, kao i postupnog smanjenja uvoza ruskog plina kao ključnog energenta za dobivanje jeftine električne energije. Sve je to samo dodatno generiralo energetsku krizu, čiji se početak javio još u ljeto prošle godine (davno prije rata u Ukrajini) kroz ubrzani rast cijena plina na tzv. spot tržištu.
U svezi proturuskog sankcijskog zanosa, zemlje članice G7 u lipnju su na summitu u Madridu donijele odluku i o pokušaju uvođenja gornje granice ruske nafte, a EU je tu istu mjeru odlučila pokušati testirati i na uvozu plina (istina, ne samo ruskog, već i od bilo kojih dobavljača izvan EU). Europska komisija je i službeno izišla s tim prijedlogom, davši ga na razmatranje državama članicama.
I, kako se sada čini, od svega toga moglo bi biti jedno veliko ništa. O tome, moguće, svjedoči i današnji tekst američke agencije Bloomberg.
Europska komisija signalizirala je kako ne vidi ograničenje cijena uvoznog prirodnog plina kao najbolje sredstvo za obuzdavanje energetske krize bez presedana i umjesto toga je predložila plan koji bi rasporedio sve veće troškove tijekom vremena, piše američki medij.
„Europska komisija predstavila je svoju analizu mogućih radnji za obuzdavanje cijena plina na sastanku s predstavnicima nacionalnih vlada u ponedjeljak u Bruxellesu… . Čelnici bloka prošli su mjesec pozvali izvršnu tijelo EU-a da procijeni niz mjera, uključujući dinamički koridor cijena plinskih transakcija, te da predloži zakonske mjere“, navodi Bloomberg.
U tekstu se dalje podsjeća kako su se države predvođene Italijom, Poljskom, Belgijom i Grčkom snažno zalagale za ograničavanje cijene plina, koji destabilizira gospodarstva i potiče inflaciju dok regija čeka zimu s drastično smanjenim isporukama iz Rusije.
„Komisija, koja se ranije ove godine protivila intervenciji na tržištu, popustila je pritisku prije listopadskog samita čelnika, predloživši hitan paket koji bi utro put uredbi za ograničavanje skokova cijena na nizozemskom Title Transfer Facilityju (TTF) čiji je indeks glavno mjerilo za cijene plina kojim se trguje na kontinentu, piše Bloomberg dalje.
„Pristup Komisije naprijed-natrag mogao bi ugroziti brzi dogovor vlada o paketu, koji također uključuje mjere za izbjegavanje ekstremne volatilnosti energetskih derivata i korištenje zajedničke kupovne moći EU-a kao poluge u pregovorima s globalnim plinskim dobavljačima… Ministri energetike EU-a trebali bi se sastati i pokušati postići dogovor o prijedlogu 24. Studenog“, navodi američka agencija.
Pri tom ukazuje kako je procjenu Komisije kritizirala skupina država koje su zahtijevale ograničenje cijena plina, dok su Nizozemska i Njemačka podržale njezinu analizu.
„Na kocki je budućnost gospodarstva EU vrijednog 17 bilijuna dolara, koje energetska kriza prijeti gurnuti u recesiju dok se tvrtke i potrošači trzaju zbog visokih računa za struju i plin. EU pokušava uravnotežiti zahtjeve više od polovice od svojih 27 zemalja da ograniče cijene plina s potrebom da se izbjegne potkopavanje jedinstvenog tržišta ili produbljivanje gospodarskih podjela među državama članicama“, zaključuje Bloomberg.
Dodali bismo kako ovaj tekst samo potvrđuje ukupnu složenost stanja koje vlada unutar Europske unije i koje provocira nove podjele među članicama.
Da je stanje po navedenom pitanju krajnje složeno svjedoči i nedavna vijest iz Norveške prema kojoj se ta zemlja, inače velika izvoznica plina i jedna od glavnih oslonaca u pokušaju supstitucije ruskog plina – također protivi ograničenju cijena tog energenta (pogledaj ovdje ili na poveznici ispod teksta).
Najveća norveška energetska kompanija Equinor priopćila je da planirana ograničenja cijena neće riješiti temeljni problem Europe zbog nedostatne količine prirodnog plina ove zime.
Naravno, i Norveška ne planira biti ničiji sponzor i spašavati druge na svoju štetu. Određenu solidarnost s Europskom unijom u nastalim problemima Oslo svakako pokazuje i u praksi, ali sigurno ne namjerava odustati od tržišnih načela u ime krajnje rizičnih poteza i politika nekih drugih.
