Medij: Postoji li šansa da će Rusija upotrijebiti taktičko nuklearno oružje?

O mogućnosti da Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje pisao je u kraćoj analizi Gordon Corera za britanski BBC.

Ubrzo nakon što je Rusija napala Ukrajinu, predsjednik Vladimir Putin rekao je da ruske “snage za odvraćanje” (što označava nuklearne snage) stavlja u status “spremnosti za borbu”. To je rekao zbog nekih “agresivnih” izjava iz NATO-a i taj potez je tada predstavio kao zaštitu sigurnosti Rusije.

To je izazvalo strahove da bi Moskva mogla upotrijebiti “taktičko” nuklearno oružje, što ne vjerojatno bi izazvalo potpuni nuklearni rat, ali ipak bi bio nesretan i dramatičan razvoj događaja.

Što je taktičko nuklearno oružje?

Taktičko nuklearno oružje je ono koje se može koristiti na relativno kratkim udaljenostima. To ih razlikuje od “strateškog” nuklearnog oružja koje ima veći domet i razornije je. U Hladnom ratu, strateške su bombe bile one koje su dvije velesile, SAD i Sovjetski Savez, mogle lansirati na velike udaljenosti na teritorij one druge države. Izraz “taktičko” ipak uključuje mnoge vrste oružja, uključujući manje bombe i projektile koji se koriste kao oružje na samom bojnom polju.

Kakvo taktičko nuklearno oružje ima Rusija?

Smatra se da Rusija ima oko 2000 taktičkih nuklearnih bojevih glava od sveukupno oko 6000 nuklearnih bojevih glava. Taktičke nuklearne bojeve glave se mogu postaviti na razne vrste projektila koji se inače koriste s konvencionalnim bojevima glavama. Mogu se čak ispaljivati ​​iz artiljerije kao topničke granate na bojnom polju. Također su razvijene verzije za zrakoplove i brodove: na primjer torpeda ili dubinske bombe za ciljanje podmornica. Najpogodniji za takve manje nuklearne bojeve glave su projektili Kalibr i Iskander M.

Vjeruje se da se te bojeve glave nalaze u skladištima te da nisu unaprijed montirane na projektil i spremne za ispaljivanje. Jedna od zabrinutosti Zapada je da bi Rusija mogla koristiti manje taktičko oružje, a ne veće strateške projektile. “Oni to možda ne vide kao veliki prelazak nuklearnog praga. Mogli bi takvu upotrebu opisati kao dio svojih konvencionalnih snaga”, tvrdi dr. Patricia Lewis, voditeljica međunarodnog sigurnosnog programa u think tanku Chatham House.




Koliko su jake takve bombe?

Taktičko nuklearno oružje se jako razlikuje po veličini i snazi. Najmanje može biti snage eksplozije jedne kilotone (ekvivalent tisuću tona eksplozivnog TNT-a), dok veće taktičke bojeve glave mogu biti snage i do 100 kilotona. Razorni učinci bi ovisili o veličini bojne glave, koliko daleko iznad tla se bomba detonira i o samom okolišu. Za usporedbu, atomska bomba koja je tijekom Drugog svjetskog rata ubila oko 146 000 ljudi u Hirošimi u Japanu bila je snage 15 kilotona. S druge strane, smatra se da je najveće rusko strateško oružje ima snagu veću od 800 kilotona.

Je li Putinov razgovor o nuklearnom oružju razlog za zabrinutost?

Predsjednik Putin je više puta spominjao rusko nuklearno oružje – očito kako bi pokušao stvoriti osjećaj straha. Američki obavještajci to vide kao signal Zapadu da ne intervenira u Ukrajini, a ne kao znak da zaista planira nuklearni rat. No drugi se brinu da bi, iako su šanse male, Rusija u određenim uvjetima mogla upotrijebiti manje taktičko oružje u Ukrajini. “Putinu je ugodno u svijetu ‘stabilnosti-nestabilnosti’, dok Zapad oklijeva od nuklearnog napada jer NATO-ov nuklearni program vrijedan milijardu dolara nije ništa drugo nego papirnati zmaj”, misli dr. Mariana Budjeryn, nuklearna stručnjakinja iz Harvard Kennedy School.





Američki obavještajci kažu da je jedna od opcija Rusije tzv. “eskalacija radi deeskalacije” ako uđe u sukob s NATO-om. To znači da su spremni učiniti nešto dramatično kao što je korištenje taktičkog oružja na bojnom polju, ili kao demonstraciju ili kao prijetnju da mogu napasti i jače. Ideja je uplašiti drugu stranu kako bi odustala. Zabrinutost je iduća: Ukoliko se Putin osjeća stjeran u kut i da njegova strategija u Ukrajini propada, on bi mogao iskoristiti taktičko nuklearno oružje kakao bi “promjenio igru” ili izbjegao poraz. James Acton, nuklearni stručnjak pri Carnegie Endowment for International Pace u Washingtonu, kaže: “Opravdano sam zabrinut da bi u tim okolnostima Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje, najvjerojatnije na terenu u Ukrajini kako bi prestrašio Ukrajinu i Zapad i postigao svoj cilj. Nismo još do te točke došli”. Dr. Heather Williams, nuklearna stručnjakinja na Kings Collegeu u Londonu, kaže da je jedan od problema taj što je nejasno što bi točno za Putina bila pobjeda u Ukrajini, a time je i nejasno što bi Rusiju moglo natjerati da upotrijebi nuklearno oružje.

Može li upotreba tog oružja biti poraz za Rusiju?

Jedini put kada je nuklearno oružje korišteno u sukobu bilo je od strane SAD-a na kraju Drugog svjetskog rata protiv Japana. Putin vjerojatno ne želi postati prvi vođa koji je prekršio taj tabu i opet iskoristio takvo nehumano i razorno oružje. Ipak, i sami napad na Ukrajinu je bio potez kojeg je malo tko očekivao. Dr Williams tvrdi da postoji još jedan razlog zašto bi Rusija oklijevala iskoristiti nuklearno oružje – Kina. “Rusija uvelike ovisi o kineskoj potpori, ali Kina ima nuklearnu doktrinu koja zabranjuje da prvi upotrijebe nuklearno oružje. Dakle, ako ih bi Putin prvi napao nuklearnom bombom, Kina bi teško ostala uz njega. Ako bi iskoristio to oružje, vjerojatno bi izgubio Kinu”.

Može li to dovesti do općeg nuklearnog rata?

Nitko ne zna točno kamo bi odvela upotreba taktičkog nuklearnog oružja. “Ono što bi se dogodilo je da bi NATO morao ući u sukob i odgovoriti”, kaže Patricia Lewis. Iz SAD-a kažu da pomno prate situaciju. Washington ima razgranate obavještajne kapacitete za prikupljanje podataka za praćenje ruske nuklearne aktivnosti – na primjer, pomiče li se taktičko oružje iz skladišta ili ima li promjena u aktivnostima na mjestima lansiranja. Zasad, kažu, nisu vidjeli značajnije promjene. Teško je predvidjeti kako bi SAD i NATO reagirali na bilo kakvu nuklearnu upotrebu. Možda ne žele dalje eskalirati sukob i riskirati sveobuhvatni nuklearni rat, ali bi također morali negdje povući crtu. Odgovor bi mogao biti i jak konvencionalni, a ne nuklearni odgovor. Ali što bi Rusija tada učinila? “Kada prijeđete nuklearni prag, nema očite točke zaustavljanja. Mislim da nitko ne može znati kako bi taj svijet izgledao”, kaže James Acton.

 

Komentari

komentar




You may also like