Odnosi između francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza su ledeni, čelnici se ne usuđuju čak ni održati zajedničku konferenciju pred novinarima, piše medij POLITICO.
Scholz je u srijedu stigao u Pariz na razgovore s Macronom. Tiskovna konferencija šefova država nakon sastanka otkazana je zbog nedostatka vremena kancelara Scholza koji se nakon Pariza žuri u Atenu.
“Francuski i njemački suradnici kažu da je sastanak prošao dobro. Izostanak zajedničkog istupanja u tisku govori nešto drugo… Odnosi između Emmanuela Macrona i Olafa Scholza, čelnika dviju gospodarskih sila EU, sada su toliko ledeni da se ne usude niti izaći zajedno pred pritisnite, ” – piše POLITICO
“Bilo je vrlo konstruktivno, vrlo strateški”, rekao je jedan od Macronovih savjetnika. “Svi smo bili zaokupljeni energijom, a danas smo uspjeli podignuti razgovor i raspraviti što želimo učiniti za pet, deset godina.” Prema njemačkom dužnosniku, sastanak je bio “potpuni uspjeh”.
No, otkazana konferencija za novinare ispričala je svoju priču kao omalovažavanje Scholza. Otputovao je s punim novinarskim zborom u Pariz, a odatle je nastavio u Atenu u još jedan državni posjet. Uskraćivanje tiskovne konferencije gostujućem čelniku politička je taktika koja se općenito primjenjuje za ukor, kao što je nedavno učinio Scholz kada je mađarski premijer Viktor Orbán posjetio Berlin.
Prepirka oko medijske prezentacije samo je posljednja epizoda sve dubljeg sukoba između dviju najvećih sila EU-a, piše medij dalje.
Posljednjih tjedana Scholz i Macron sukobili su se oko toga kako se uhvatiti u koštac s energetskom krizom, kako prevladati europsku nemoć u obrani i najboljeg pristupa suočavanju s Kinom.
Prošlog tjedna te su se napetosti izlile u javnost kada je planirani sastanak francusko-njemačke vlade u francuskom gradu Fontainebleau odgođen za siječanj zbog velikih razlika u tekstu zajedničke deklaracije. Neslaganje između dviju vlada također je bilo široko vidljivo na prošlotjednom summitu EU-a u Bruxellesu.
Rat u Ukrajini, inflacija i energetska kriza zategli su europske saveze, baš kad su najpotrebniji.
Francuski dužnosnici žale se da ih Berlin ne tretira dovoljno kao bliskog partnera. Na primjer, Francuzi tvrde da nisu bili unaprijed obaviješteni o njemačkom domaćem paketu smanjenja cijena energije u iznosu od 200 milijardi eura — i pobrinuli su se da njihovi kolege u Berlinu budu svjesni njihove frustracije, piše POLITICO.
Gđa. Weeser iz FDP-a, drugog koalicijskog partnera u njemačkoj vladi kaže: “Pariz je iritiran njemačkom samostalnošću u kočenju cijena plina i nedostatkom potpore zajedničkim europskim projektima obrambene tehnologije.” Istodobno je optužila francusku vladu da je donedavno odugovlačila s novim naftovodnim povezivanjem Pirenejskog poluotoka i sjeverne Europe.
Nedavno je francuska vlada bila iritirana i viješću da Scholz planira posjetiti Peking sljedeći tjedan kako bi se sastao sa Xi Jinpingom, što bi bio prvi posjet stranog čelnika otkako je kineski predsjednik dobio treći mandat „koji krši norme“. Njemačka i Kina također planiraju vlastiti show kada su u pitanju planirane vladine konzultacije u siječnju, navodi POLITICO.
U Parizu smatraju kako bi bilo bolje da su Macron i Scholz zajedno posjetili Kinu – i to po mogućnosti malo kasnije, a ne odmah nakon kongresa Komunističke partije Kine. Prema jednom francuskom dužnosniku, posjet nedugo nakon kongresa bi “legitimizirao” Xijev treći mandat i bio bi “politički previše skup”.
Macron se suzdržao od izravnih kritika kontroverznog ugovora o luci u Hamburgu s kineskom tvrtkom Cosco, koji Scholz forsira uoči svog putovanja u Peking. Ali francuski je predsjednik prošlog tjedna doveo u pitanje mudrost dopuštanja Kini ulaganja u “bitnu infrastrukturu” i upozorio da je Europa u prošlosti bila “naivna” prema kineskim kupnjama.
Jean-Louis Thiériot, potpredsjednik odbora za obranu u francuskoj nacionalnoj skupštini, rekao je da se Njemačka sve više fokusira na obranu u istočnoj Europi na račun zajedničkih njemačko-francuskih projekata. Na primjer, Berlin je sklopio ugovor s 13 članica NATO-a, od kojih su mnoge na sjevernom i istočnoeuropskom krilu, da zajednički nabave zračni i proturaketni obrambeni štit – što je jako iritiralo Francusku, navodi POLITICO .
“Situacija je bez presedana”, rekao je Thiériot. “Napetosti sada postaju sve gore i brzo. U posljednjih nekoliko mjeseci Njemačka je odlučila prekinuti rad na [francusko-njemačkom] helikopteru Tiger, odustala je od zajedničkih mornaričkih patrola… A potpis protuzračnog obrambenog štita smrtni je udarac [obrambenom odnosu],” rekao je.
Ogromna ulaganja Njemačke kroz fond od 100 milijardi eura za vojnu nadogradnju, kao i Scholzova predanost cilju NATO-a da se 2 posto BDP-a izdvaja za obrambenu potrošnju, vjerojatno će podići godišnji obrambeni proračun na više od 80 milijardi eura i znači da će Berlin biti na pravom putu premašiti francuski obrambeni proračun od 44 milijarde eura, zaključuje POLITICO.
Z. Meter: Američke dvojbe: je li Njemačka spremna za vodstvo EU u sferi sigurnosti?
