Medij: Raste prijetnja izraelskog napada na iranski nuklearni program

Izraelska vlada je dodijelila 1,5 milijardi dolara za pripremu izraelskih oružanih snaga za potencijalni napad na iranske nuklearne objekte, a politički i vojni čelnici gotovo svakodnevna navode takvu mogućnost, piše u analizi BBC.

“Izrael nema interesa za rat s Iranom, ali nećemo dopustiti Iranu da nabavi nuklearno oružje”, rekao mi je izraelski sigurnosni dužnosnik za BBC. “U svjetlu iranskog napretka u njihovom nuklearnom programu, pripremamo se za sve opcije i scenarije, uključujući i vojnu operaciju”.

Zveckanje oružjem dolazi uoči novog kruga pregovora između Irana i pet svjetskih sila (plus neizravno SAD) o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA). Pregovori se trebaju nastaviti u Beču 29. studenog, a ideja je da se dogovore s Teheranom uvjeti o zamrzavanju nuklearnog programa.

Upravo u trenutku kada je određen datum za novi krug pregovora, Iran je objavio da je proizveo 25 kg urana obogaćenog do 60% čistoće- malo ispod razine koja bi bila potrebna za nuklearnu bombu i više od 210 kg urana obogaćenog na 20%. Dok Teheran i dalje inzistira da su njegove namjere miroljubive, čak su i iranski stručnjaci istaknuli da takve količine visoko obogaćenog urana imaju samo države s nuklearnim naoružanjem.

“Iranci su danas bliži stvaranju fisijskog materijala za nuklearno oružje nego što su ikada bili u prošlosti”, kaže izraelski sigurnosni dužnosnik. “Ova činjenica ima značajne sigurnosne implikacije za Izrael.” Izraelski obrambeni stručnjaci procjenjuje da bi Iran, ako bi to odlučio, sada mogao akumulirati dovoljno obogaćenog urana za jedno nuklearno oružje u roku od mjesec dana.

Proizvodnja takvog oružja također bi zahtijevala izradu bojne glave koja bi se mogla montirati na balistički projektil. Vremenski okvir za to je teže izračunati, ali neki stručnjaci kažu da bi to moglo potrajati 18 do 24 mjeseca. Izrael, za koji se pretpostavlja da ima vlastito nuklearno oružje, ali održava službenu politiku namjerne dvosmislenosti oko tog pitanja, promatra nuklearni Iran kao egzistencijalnu prijetnju. Naime, Iran ne priznaje izraelsku državu i njegovi dužnosnici često zastupaju uvjerenje da će ona na kraju prestati postojati.




Dok se SAD i arapske zaljevske zemlje, s kojima Izrael ima sve snažnije veze, također duboko protive tome da Iran ima nuklearno oružje, nije jasno u kojoj bi se mjeri i na kakav način te države uključile u sukobu.

“Izrael ne može živjeti sa situacijom u kojoj su Iranci sve bliže i bliže bombi i uskoro će morati donijeti odluku kako da to zaustave”, kaže izraelski analitičar Yaakov Amidor, bivši državni savjetnik za sigurnost. “Ne vidim drugi način osim bombardiranja, jer ne vidim mogućnost da se Iranci povuku od svog sna o nuklearnom kišobranu pod kojim mogu biti još agresivniji nego danas”.





Izrael je dvaput djelovao samostalno kako bi uništio nuklearne reaktore svojih neprijatelja: u Iraku 1981. i 2007. u Siriji. No, mnogi analitičari postavljaju pitanje je li Izrael ovog puta spreman učinkovito organizirati složenu operaciju za zaustavljanje iranskog mnogo naprednijeg nuklearnog programa, koji uključuje više lokacija s podzemnim objektima, uz pitanje o tome koju bi cijenu morao platiti Izrael. “Svi u Izraelu razumiju da bi napad mogao dovesti do vrlo kompliciranog rata”, zaključuje Amidror. Iran je obećao “šokantan odgovor” na svaki takav napad. Pretpostavlja se da bi upotrijebio vlastite snage i koordinirao se sa svojim naoružanim saveznicima raširenim diljem regije: Hezbolahom u Libanonu, koji ima desetke tisuća raketa, šijitskim milicijama u Siriji i Iraku, jemenskim pobunjeničkim pokretom Huti i islamistima iz Gaze.

“Nadam se da će diplomatski kanal uspjeti”, kaže Sima Shine, bivši voditelj istraživanja obavještajne agencije Mossad, “ali trenutno ne dajem velike šanse za uspjeh toj mogućnosti”.

Nedavno je Iran okrivio Izrael za dramatično ubojstvo svog vrhunskog nuklearnog znanstvenika, Mohsena Fakhrizadeha, koji je ubijen u blizini Teherana daljinski upravljanim mitraljezom uz pomoć umjetne inteligencije.

Ako Iran razvije vlastiti nuklearni arsenal, onda bi i druge regionalne sile, poput Saudijske Arabije, Turske i Egipta, mogle slijediti njegov primjer. Washington je rekao da želi okončati “vječne ratove” na Bliskom istoku. Ipak, također je upozorio da će razmotriti “druge opcije” kada je u pitanju Iran. Stoga je fokus međunarodne zajednice usmjeren na nadolazeće pregovore u Beču. Najcrnji scenarij bi mogao odvesti Bliski istok u novu rundu kaosa.




Komentari

komentar

You may also like