Medij: Rusija je objavila plinski rat Europskoj uniji

Ruski predsjednik Vladimir Putin igra žestoku igru s Europskom unijom, a jedan od poteza je prekid isporuke plina nekim od najvećih ruskih kupaca, piše u analizi europskog izdanja američkog medija Politico.

Putinov potez vrši golem politički pritisak na vlade i prijeti da će Europljani imati “hladnu zimu”. To bi čak moglo dovesti EU u recesiju. Analitičarka Simone Tagliapietra rusku politiku naziva “energetskom ucjenom”. Sada samo 40 posto normalne količine plina teče duž podmorskog plinovoda Rusija-Njemačka Sjeverni tok, što utječe na isporuke u Francusku, Italiju i Austriju, kao i Njemačku. Ruski izvozni državni div Gazprom već je zaustavio sve isporuke Poljskoj, Bugarskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Danskoj nakon što su energetske tvrtke u tim zemljama odbile plaćanje isporuke u rubljima. Kao odgovor, neke zemlje planiraju pokrenuti elektrane na ugljen. Druge traže nove dobavljače, posebice iz Afrike. Treće zemlje, pak, pokušavaju povećati kapacitet za uvoz skupljeg ukapljenog (LNG) plina.

“Mora se priznati da Putin malo po malo smanjuje isporuku plina Europi, također kako bi povisio cijenu, a mi moramo odgovoriti našim mjerama”, rekao je njemački ministar gospodarstva i klime Robert Habeck u televizijskom intervjuu kasno u nedjelju, dodajući da je situacija “napeta i ozbiljna”. Austrija planira otvoriti zatvorenu elektranu kako bi ponovno u njoj spaljivali ugljen. Poljska namjerava subvencionirati ugljen koji se koristi za grijanje doma. Nizozemska je u ponedjeljak odlučila odustati od ranijih planova za ograničavanje proizvodnje iz svoje četiri elektrane na ugljen. “Da ovo nisu posebna vremena, nikada to ne bismo učinili”, rekao je poljski ministar klime Rob Jetten. Talijanska vlada planira krizni sastanak kasnije danas, a premijer Mario Draghi naručio je dvije jedinice za ponovno rasplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i razgovarao je s Katarom, Angolom i Alžirom da potpišu ugovore o opskrbi plinom u očajničkom pokušaju da osigura opskrbu. “Situaciju u kojoj se nalazimo shvaćamo vrlo ozbiljno. Ali mi smo spremni”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na sastanku s novinarima u ponedjeljak. “U teškim smo vremenima i vremena ne postaju lakša”, dodala je.

Političari u Njemačkoj uporno objašnjavaju da će povratak na ugljen biti kratkotrajan i da ne ugrožava put zemlje prema zelenoj energiji i planu da se potpuno izbaci ugljen do 2030. Ruski napad ojačao je političku podršku obnovljivim izvorima energije u Njemačkoj, rekao je za Politico analitičar Simon Müller. “Ova dodatna žurnost koju sada imamo pomaže oko političkog zamaha koji nam je potreban za neka vrlo važna ubrzanja u izgradnji obnovljivih izvora”, rekao je Müller. Njemački parlament razmatra 10 novih mjera za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, a Müller je rekao da je koalicija triju stranaka u velikoj mjeri složna oko važnosti uklanjanja prepreka zelenoj energiji.

Njemačka konzervativna oporba kritizira ministra Habecka jer je dopustio povećanje upotrebe ugljena, dok je isključio mogućnost da tri preostale njemačke nuklearne elektrane ostanu u pogonu i nakon kraja ove godine. “Ne razumijem da zeleni ministar klime radije dopušta da više elektrana na ugljen radi dulje, nego da produži rad nuklearnih elektrana koje imaju manju emisiju stakleničkih plinova”, rekao je u ponedjeljak za njemačku televiziju Jens Spahn, zamjenik šefa demokršćanskih demokrata u parlamentu. Politika nuklearnog zatvaranja bila je politika koju je usvojila bivša čelnica njegove stranke Angela Merkel.

Priznajući da je otvaranje elektrana na ugljen “razbijanje tabua”, ministar Habeck je rekao da je ugljen ipak bolji od oživljavanja atomske energije, tvrdeći da će promjena nuklearne politike imati utjecaja tek krajem sljedeće godine što je prekasno da bi pomogla ove zime. Podržao ga je i kancelar Olaf Scholz koji je u intervjuu objavljenom jučer rekao da im “nuklearna energija neće pomoći sada, a ni u doglednoj budućnosti, što je važno”.




Politički čelnici europskih gospodarstava pozivaju svoje narode da očuvaju energiju i smanje upotrebu plina, dok vlade rade na povećanju razine u skladištima. Kao posljednju mjeru štednje, razmišljaju o prisilnoj racionalizaciji korištenja plina. Potpuno zaustavljanje opskrbe plinom gotovo bi sigurno dovelo EU blok u recesiju. Europska središnja banka upozorila je da će se eurozona sljedeće godine ekonomski smanjiti za 1.7 % ako Rusija potpuno zatvori ventile.  “Poremećaji u opskrbi energijom i male mogućnosti za trenutnu zamjenu opskrbe plinom iz Rusije vjerojatno bi zahtijevale određeno racionaliziranje i preraspodjelu resursa, što bi rezultiralo smanjenjem proizvodnje u eurozoni, posebno u energetski intenzivnim sektorima”, piše u objavi iz banke. No, iz ECB također tvrde: “Što se tiče ruskog gospodarstva, takav scenarij bi vjerojatno uzrokovao ozbiljnu recesiju s kontrakcijom proizvodnje sličnom kontrakciji doživljenoj kada se Sovjetski Savez raspao”.

Komentari

komentar





You may also like