Medij: Rusija se bori za prevlast na Arktiku divovskim naftnim projektom

Arktik, jedna od resursima najbogatijih ali i najneiskorištenijih (a time i ekološki najočuvanijih) svjetskih regija, posljednja dva desetljeća zona je pojačanog ruskog interesa, kako vojnog tako i gospodarskog. Rusija ulaže velika financijska sredstva u njegov razvoj (naravno, tu se misli na zonu Arktika koja je pod ruskim suverenitetom i koja je najveća s obzirom na geografski položaj i veličinu te zemlje), gradi nove atomske ledolomce i raspolaže njihovom daleko najvećom flotom u odnosu na sve države koje imaju izlaz na Arktik zajedno (tu su još i Kanada, SAD, Norveška, Švedska i Danska s obzirom na Grenland). Ojačava vojne kapacitete gradnjom novih baza sa specijalno obučenim vojnicima i dovlačenjem suvremenog naoružanja, prije svega onog proturaketnog, a intenzivno se priprema i za masivno korištenje nove plovne rute – Sjevernog morskog puta, koji postaje sve perspektivniji s obzirom na klimatske promjene i sve dulja razdoblja toplijeg vremena koje utječe na ubrzano otapljanje ledenih površina i dužu mogućnost plovidbe brodova. A svemu tome treba pridodati i razvoj naftnog i plinskog biznisa. Naravno, suvišno je i podsjećati kako na Arktik snažne aspiracije imaju i druge svjetske sile, prije svega Sjedinjene Države, koje jako dobro znaju njegovu stratešku vrijednost i značaj. Tu je i Kina, ali i Indija, koje nemaju fizičkog doticaja s tom regijom te se najvećim dijelom u svojim interesima za nju oslanjaju na suradnju s Rusijom.

U kontekstu ove teme danas ćemo se osvrnuti na članak britanskog The Timesa, autora Marca Bennettsa, kojega prevodimo jer je prijevoda i dostojan:

U četvrtak, tijekom razgovora s Putinom u Kremlju, šef državnog naftnog diva Rosneft, Igor Sechin, najavio je pokretanje projekta Vostok Oil vrijednog 83 milijarde funti. Ovo će biti jedno od najvećih inženjerskih dostignuća u ruskoj i sovjetskoj povijesti.

Središte projekta bit će poluotok Taimyr, smješten oko 3 tisuće kilometara sjeverno od Moskve. Planom je predviđena izgradnja 15 gradova i sela te najmanje dvije zračne luke. Također se planira položiti cjevovod duljine 770 kilometara i izgraditi novu veliku luku na obali Karskog mora, gdje će uplovljavati naftni tankeri.

Bivši agent KGB-a Sechin, koji je jedan od najbližih Putinovih saveznika, prethodno je projekt Vostok Oil nazvao najvećim u povijesti moderne globalne naftne industrije.




Putinu je rekao da bi izgradnja trebala privući više od 400 000 ljudi. Također je obećao da će se projektom stvoriti 130.000 stalnih radnih mjesta i da će on ruski BDP povećati za dva posto. Kremlj daje prednost širenju vojne i ekonomske nazočnosti Rusije na Arktiku. Ponovno je otvorio arktičke zračne baze iz sovjetskog doba i rasporedio rakete u regiju. I prošlog mjeseca, ruski novi ledolomac „Arktika na nuklearni pogon otputovao je na prvo putovanje na Sjeverni pol.

Projekt će dati zamah gospodarskom razvoju naselja iz doba komunizma koja su osiromašila nakon raspada Sovjetskog Saveza. Rusija je jedina zemlja na svijetu u kojoj u arktičkom krugu živi više od dva milijuna ljudi.

Rosneft, čijih 19,5 posto udjela pripada britanskom BP-u, kaže kako će sa svojih arktičkih polja godišnje proizvoditi preko 730 milijuna barela nafte, 20 posto više nego što Velika Britanija trenutačno proizvodi u Sjevernom moru. Bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder predsjednik je vijeća direktora ove tvrtke.





U kolovozu je 60-godišnji Sechin predao Putinu posudu s prvom naftom proizvedenom u okviru projekta Vostok Oil na polju Zapadno Irkinskoje. Pohvalio se kako je ulje “vrhunske kvalitete – najbolje na svijetu”.

Međutim, ruski planovi izazivaju zabrinutost među ekološkim udrugama koje se nadaju da će zaštititi udaljeni poluotok Taimyr, dom milijunima divljih sobova i posebno zaštićeno prirodno područje. Rosneft kaže da će projekt Vostok Oil transformirati regiju, čineći je “novom regijom nafte i plina”.

U svibnju je ovaj poluotok, naseljen autohtonim narodima kao što su Nenetsi, Dolgani i Eneti, pretrpio veliko izlijevanje nafte kad se srušio spremnik goriva u blizini grada Norilska. Bila je to najveća ekološka katastrofa na Arktiku.

Nafta će se izvoziti Sjevernim morskim putem koji prolazi od Europe do Azije duž ruske arktičke obale u duljini od nekoliko tisuća kilometara. Led u Arktičkom oceanu brzo se topi i danas se ova ruta reklamira na sve moguće načine, nazivajući je potencijalnim konkurentom Sueskom kanalu, budući da će roba iz Azije moći stizati u Europu (puno kraćim putom, op. GN.).




Kremlj se nada kako će Rosneftov projekt pomoći Rusiji da postigne svoj cilj i započne redovnu plovidbu Sjevernim morskim putem. Putinova želja je da se do 2025. godine tom linijom prevozi do 80 milijuna tona tereta godišnje.

“Naša zemlja mora razviti svoju konkurentsku prednost, a to je sposobnost da uspješno opskrbljuje zapad i istok naftom”, rekao je analitičar Alexander Frolov iz Ruskog instituta za nacionalnu energiju.

Projekt Vostok Oil dobio je ogroman poticaj prošlog mjeseca, kada je Rusija objavila da će smanjiti poreze na naftne i plinske tvrtke na Arktiku. Porezni poticaji za projekt Vostok Oil tijekom sljedeća tri desetljeća mogli bi iznositi 2,6 bilijuna rubalja (25,7 milijardi funti).

Američka geološka služba prije 10 godina procijenila je da su neotkrivene rezerve nafte na Arktiku 90 milijuna barela, od čega 84% u moru. Rusija pokušava dobiti priznanje UN-a za svoju tvrdnju da su podvodni grebeni produžetak ruskog teritorija, pa stoga ima pravo bušiti mnogo sjevernije. Rusija je 2007. godine simbolično potvrdila svoja prava na Arktik kada su dvije mini-podmornice stigle na morsko dno ispod Sjevernog pola na dubinu veću od četiri kilometra. Ekspedicija je na dno mora tada postavila rusku zastavu od titana, a kasnije je njen vođa rekao: “Arktik je ruski.”

Prošloga tjedna Rosneft je najavio prodaju 10% udjela u spomenutom projektu singapurskom trgovcu naftom Trafigura. Indija također pokazuje interes za projekt. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da bi Indija mogla postati prva ne-arktička država koja će vaditi naftu iz te regije. Prema Sechinu, zapadne tvrtke također mogu sudjelovati u tome, ali čelnik Rosnjefta nije ulazio u detalje.

Kad je objavljena najava o projektu Vostok Oil, Putin je krenuo prema Sarovu, 500 kilometara udaljenom od Moskve. U gradu se nalazi veliko središte za istraživanje nuklearnog oružja i zatvoren je i za strance i za za neovlaštene ruske državljane.

 

 

Komentari

komentar

You may also like