Medij: Tko i koliko gubi od sankcija EU protiv Bjelorusije

Ali možda i ono najvažnije, što se u Bloombergovom tekstu ne spominje: otvaranje totalnog trgovinskog rata i kidanjem svih političkih veza s Bjelorusijom, tu se zemlju i konačno gura u potpuni “zagrljaj” Moskve. To je, gledano iz sigurnosne sfere, vrlo nepovoljno i po EU i po NATO savez jer bi se ruska vojska opet mogla naći na granici s Poljskom

Američki medij Bloomberg pozabavio se pitanjem sankcija EU protiv Bjelorusije zbog nedavnog incidenta s prisilnim spuštanjem zrakoplova irskog Ryanair-a u međunardonu zračnu luku bjeloruskog glavnog grada Minska.

Prije opservacije Bloombergovog teksta, dodali bismo kako je ta tema na dvodnevnom summitu u Bruxellesu potpuno zasjenila i onu glavnu, o kojoj se trebalo raspravljati – uvođenju sankcija EU protiv Rusije. Možda je to Bruxellesu na neki način i dobro došlo s obzirom na izvjesnu suprotnost koja je u EU snažno izražena i dugo prisutna: s jedne strane postoji redovita i snažna proturuska retorika na svim razinama, uključno i od strane predsjednice EK Ursule von der Leyen koja je i jučer, možda i nikad oštrije govorila o politici Moskve; a s druge strane postoji realnost – koja ukazuje na činjenicu da zapravo više i nema previše prostora za daljnje zaoštravanje ionako potpuno poremećenih odnosa između Bruxellesa i Moskve, osim, naravno, ako se želi ići u rat (te želje u Bruxellesu definitivno nema), kako je upravo upozorio i francuski predsjednik Emmanuel Macron govoreći i o sankcijama protiv Bjelorusije.

Sada se posvetimo navedenom Bloombergovom komentaru.

Europska unija u ljeto će uvesti sankcije protiv čitavih sektora bjeloruskog gospodarstva, gdje je zaposlen najveći broj stanovnika te zemlje, kako bi pogodila ekonomiju, smanjila životni standard Bjelorusa i izazvala nezadovoljstvo kao i nove prosvjede, izvijestio je Bloomberg , pozivajući se na visoke dužnosnike i političare EU. Uz gospodarske sankcije Bjelorusiji, Europska unija također će proširiti crnu listu osobnih (personaliziranih) sankcija. To je najavila njemačka kancelarka Angela Merkel na jučer završenom dvodnevnom summitu EU u Bruxellesu.

Prije svega, pod sankcije će pasti najprofitabilnije i najvažnije državne tvrtke, u kojima radi više od polovice Bjelorusa. To se odnosi i na “Belaruskali”, jednog od ključnih proizvođača kalijeve kiseline na svijetu, navodi Bloomberg.





Među ciljevima EU je i bankrot bjeloruske zrakoplovne kompanije Belavia, kojoj će biti uskraćen pristup europskim zračnim lukama.

Za sastavljanje sankcija trebat će vremena da se nanese najveća šteta, kazao je Michael Siebert, izvršni direktor vanjskopolitičke službe EU-a za Rusiju, Istočno partnerstvo, Srednju Aziju i regionalnu suradnju. Ali neće stradati samo deseci tisuća Bjelorusa, već i europljana – “kao rezultat ovih sankcija može doći do neželjenih nuspojava.” “To bi moglo negativno utjecati na građane”, priznao je europski dužnosnik.

Bjelorusija opskrbljuje Europu i Ukrajinu naftnim derivatima, petrokemijskim proizvodima, teškim kamionima, gnojivima, poljoprivrednim proizvodima.





Rusija je glavno tržište Bjelorusije i glavni trgovinski partner – opseg trgovine u iznosu od 36 milijardi dolara između dviju zemalja je 3 puta veći nego s europskim državama, dok Europska unija ostaje drugo najvažnije tržište za bjeloruski izvoz. U 2020. trgovina između Bjelorusije i EU smanjila se za 9,2% na 12 milijardi dolara (oko 19% ukupne trgovine Bjelorusije): izvoz u EU smanjio se za 10,2% na 5,5 milijardi USD, uvoz smanjio za 8,3% do 6,5 milijardu dolara. Bilanca se razvila u korist Europe – europljani opskrbljuju Bjelorusiju robom u vrijednosti milijardu dolara više nego što je sami kupuju u Bjelorusiji. Udio EU u ukupnom izvozu Bjelorusije porastao je na 18,8% u 2020. sa 18,5% u 2019. Glavni trgovinski partneri Bjelorusije među europskim zemljama su Ukrajina, Njemačka, Poljska, Litva, Nizozemska, Italija, Turska, Latvija, Francuska, Belgija i Češka.

Zbog svega ovog jasno je kako Bruxelles nije u stanju žurno odrediti spisak sankcija protiv Minska da ne bi prouzročio nove velike štete po samog sebe, na što aludira i Bloombergov tekst. Ne zaboravimo, EU ionako trpi ozbiljne posljedice i financijske gubitke zbog međusobnih sankcija i protusankcija s Rusijom koje su na snazi još od 2014. g. i izbijanja ukrajinske krize. Zapravo, jedini segment suradnje na relaciji EU-Rusija koji je ostao na predsankcijskoj razini je onaj u sferi energetike, ali i to samo zato što je ovisnost EU o ruskim energentima i dalje vrlo visoka a takva će ostati još dugo neovisno o planovima energetske tranzicije tj. prelaska na obnovljive izvore energije do 2050. godine.

Ali možda i ono najvažnije, što se u Bloombergovom tekstu također ne spominje: otvaranje totalnog trgovinskog rata i kidanjem svih političkih veza s Bjelorusijom, tu se zemlju definitivno i konačno gura u potpuni “zagrljaj” Moskve. To je, gledano iz sigurnosne sfere, vrlo nepovoljno i po EU i NATO savez jer bi se ruska vojska opet mogla naći na granici s Poljskom.

Komentari

komentar

You may also like