Medij: “Trump je bolji”: u Aziji se demokratske snage boje Bidena

Geopolitika News nastavlja s prijevodima onoga što smatra prijevoda i dostojnog. Danas je to članak američkog The New York Timesa, konkretno, njegove azijske dopisnice Po Hannah Beech pod gore navedenim naslovom:

Disident, koga je kineska komunistička partija svojedobno označila za neprijatelja br. 1, širi teorije zavjere o američkim predsjedničkim izborima.

Prodemokratske snage iz Hong Konga zagovaraju tvrdnje predsjednika Trumpa o izbornoj pobjedi. Aktivisti za ljudska prava i vjerski čelnici u Vijetnamu i Mjanmaru izražavaju rezerve prema sposobnosti izabranog predsjednika Josepha R. Bidena mlađeg da drži autoritarce pod nadzorom.

Moglo bi se činiti nerazumljivim da su azijski branitelji demokracije među najvatrenijim pristašama gospodina Trumpa, koji je proglasio prijateljstvo s kineskim Xi Jinpingom i sjevernokorejskim Kim Jong-unom (u praksi tj. konkretnim političkim potezima govoriti o tim „prijateljstvima“ u najmanju bi ruku bilo dvojbeno, op. GN.). No, upravo je spremnost gospodina Trumpa da se ogluši na diplomatski protokol, napusti međunarodne sporazume i drži protivnike u neravnoteži ono što mu je donijelo priznanje kao vođi, dovoljno snažnom da se suprotstavi diktatorima i brani demokratske ideale u inozemstvu, čak i ako je kritiziran kao da ih umanjuje kod kuće.

Dok novoizabrani predsjednik Biden okuplja svoj vanjskopolitički tim, istaknuti aktivisti za ljudska prava širom Azije zabrinuti su zbog njegove želje da Sjedinjene Države ponovno priklone međunarodnim normama. Oni vjeruju da će gospodin Biden, poput bivšeg predsjednika Baracka Obame, težiti prilagodbi, a ne sučeljavanju pri suočavanju s kineskim agresivnim potezima. A njihovi su pro-Trumpovi stavovi učvršćeni internetskim dezinformacijama, koje su često donosili sumnjivi izvori vijesti, da gospodin Biden radi u tandemu s komunistima ili je simpatizer socijalističkih snaga.




“Biden je predsjednik i to je kao da Xi Jinping sjedi u Bijeloj kući”, rekao je Elmer Yuen, hongkonški poduzetnik koji je objavio videozapise na YouTubeu u kojima kritizira kinesku komunističku partiju. “Želi koegzistirati s Kinom, a onaj tko koegzistira s KPK gubi. ”

S predsjedničkim mandatom gospodina Trumpa u zalazu, ovi aktivisti pozivaju administraciju da se konačno usprotivi azijskim autokratima, slično posljednjem pokušaju proširenja graničnog zida s Meksikom .

Državni tajnik Mike Pompeo u listopadu je boravio na azijskoj turneji, kada je napustio pristojnost i kinesku vladu opisao kao “grabežljivca”, “bezakonog i prijetećeg” i “najtežu prijetnju budućnosti vjerskim slobodama”. Turneja je zamišljena kao protuteža Kini u regiji u kojoj je pekinška dolarska diplomacija stekla značajan utjecaj.





Ranije ovog mjeseca  Lobsang Sangay postao je prvi šef tibetanske vlade u emigraciji koji je posjetio Bijelu kuću i Trumpa osobno; taj provokativni poziv razbjesnio je Peking, koji gospodina Sangaya smatra separatistom.

U lipnju je gospodin Pompeo prisustvovao virtualnom druženju s hongkonškim demokratskim čelnikom Joshuom Wongom i tajvanskim predsjednikom Tsai Ing-wenom, kojih se kineska vlada gnuša.

Popularnost gospodina Trumpa osobito je trajna među kršćanima, i pravnih stručnjaka rođenih u Kini koji se protive ateističkoj jezgri komunizma i aktivistima etničkih manjina u jugoistočnoj Aziji. Gospodin Pompeo i drugi dužnosnici Trumpove administracije, vjeruju, ispunjavaju vjersku misiju u inozemstvu.

Prošle se godine gospodin Trump sastao u Bijeloj kući s grupom vjerskih vođa iz cijelog svijeta, uključujući Hkalama Samsona , predsjednika Baptističke konvencije Kachin, koja predstavlja progonjenu kršćansku manjinu Kachin u Mjanmaru.




“Moje iskustvo u Bijeloj kući, kada sam dobio minutu da govorim o Kachinu, puno je značilo, a značilo je i da je Trumpu stalo do nas”, rekao je gospodin Samson. “Trump je za Kachina bolji od Bidena.”

Skepticizam prema gospodinu Bidenu proteže se i na one koji se bore za sekularna politička prava. Prihvaćanje izabranog predsjednika diplomatskog običaja neće uspjeti kad samo jedna strana igra pošteno, kažu.

“Za Bidenovu politiku prema Kini, dio koji se odnosi na to da Kina igra prema međunarodnim pravilima, mislim da je vrlo šuplja”, rekao je Wang Dan, koji je kao sveučilišni student pomogao voditi prosvjede na Tiananmenu 1989. godine. “Kao što znamo, kineska komunistička partija teško se pridržava međunarodnih pravila.”

“Sjedinjene Države moraju shvatiti da u Kini neće biti poboljšanja po pitanju ljudskih prava ako ne dođe do promjene režima”, dodao je gospodin Wang.

Ali drugi iz zajednice, posebno u Hong Kongu i Kini, rekli su da je potpora gospodinu Trumpu u najboljem slučaju licemjerna, a u najgorem opasna.

“Trumpova uredba o ljudskim pravima – ono što čini djeci migrantima, zabrana muslimana, nadmoć bijelaca, alternativna istina – uklanja ga iz moje podrške, ali to očito nije popularan stav mnogih disidenata u Kini, Hong Kongu i Tajvanu”, rekao je Badiucao, umjetnik, rođen u Kini, koji danas živi u samoizgnanstvu u Australiji.

Gospodin Badiucao, koji je poznat pod pseudonimom kako bi zaštitio svoju obitelj u Kini, prepucavao se na mreži s gospodinom Wangom i drugim poznatim neistomišljenicima.

“Ti su momci utilitaristi i vjeruju da ako Trump ratuje protiv kineske Komunističke partije onda je za njih u pravu”, rekao je gospodin Badiucao. “Taj mentalitet odgovara ukupnoj ideologiji” America First “, u kojoj drugi ljudi mogu patiti za ispunjenje vašega cilja, a njihov je cilj rušenje KPK”

Tijekom posljednjih 12 mjeseci, Trumpova administracija pojačala je svoje akcije u Aziji.

Krajem prošle godine američka je vlada zabranila vojnim vođama iz Mjanmara ulazak u zemlju zbog njihove uloge u onome što je gospodin Pompeo nazvao “grubim kršenjem ljudskih prava” muslimana Rohingya i drugih manjinskih skupina. Financijske sankcije također su izrečene pojedincima u Pakistanu i Kambodži, između ostalih zemalja, u kojima su ugrožene građanske slobode.

Ovog ljeta Ministarstvo financija je nametnulo sankcije Carrie Lam, izvršnoj direktorici Hong Konga i još deset drugih zbog „podrivanja autonomije Hong Konga i ograničavanja slobode izražavanja ili okupljanja građana Hong Konga“. Još su četiri dužnosnika dodana na popis sankcija ovog mjeseca.

U lipnju je gospodin Trump potpisao zakon koji je doveo do izricanja sankcija kineskim dužnosnicima koji nadgledaju izgradnju masovnih zatočeničkih logora u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang, gdje je više od milijun ljudi, većinom pripadnika ujgurske muslimanske manjine zatvoreno.

“Trumpova administracija učinila je daleko više za pokretanje našeg pitanja u odnosu na sve ostale zemlje zajedno”, rekao je Salih Hudayar, rođen u Xinjiangu, koji se kao dijete preselio u Sjedinjene Države. “Vrlo sam skeptičan prema Bidenovoj administraciji jer se brinem hoće li dopustiti da se Kina vrati u „normalu“, kao što je genocid nad Ujgurama u 21. stoljeću.”

Tijekom predsjedničke kampanje, gospodin Biden objavio je izjavu kojom je situaciju u Xinjiangu nazvao “genocidom”. Trumpova administracija nije koristila takvu oznaku, a u knjizi njegovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost kaže se da je gospodin Trump rekao gospodinu Xi da bi mogao nastaviti graditi logore u Xinjiangu.

Vanjskopolitički savjetnici g. Bidena kažu kako je nepravedno pretpostavljati kako će on nastaviti umjereni stav Obamine administracije. To je, kažu, drugo doba. Nedavno zakonodavstvo o ljudskim pravima koje je zagovarala Trumpova administracija dobilo je široku dvostranačku potporu.

A neki azijski disidenti priznaju da je antipatija prema gospodinu Bidenu djelomično uvjetovana mrežnim dezinformacijama koje odabranog predsjednika prikazuju kao tajnog socijalista ili tvrde, bez ikakvog dokaza, da je strani “komunističkog novca” izbore okrenuo protiv g. Trumpa. Takve neutemeljene tvrdnje ponovile su internetske publikacije na vijetnamskom, kineskom i drugim jezicima.

“Kriza demokracije u svijetu čini ljude, posebno aktiviste, zbunjenima i osjetljivima na utjecaj teorija zavjere i manipulacije informacijama”, rekao je Nguyen Quang A , vijetnamski disident koji je više puta bio u pritvoru zbog kritika komunističkog vodstva zemlje . “Vijetnam nema neovisne medije, a ljudi, posebno aktivisti, sada mrze glavne medije.”

Jedan od najutjecajnijih glasova koji šire lažne priče o gospodinu Bidenu i izborima na Twitteru je Ai Weiwei, kineski suvremeni umjetnik koji danas živi u prekomorskoj emigraciji.

U intervjuu je gospodin Ai rekao da nije fan g. Trumpa. Zbog svoje umjetnosti pozirao je uz Trumpove nekretnine s podignutim srednjim prstom. Ali gospodin Ai rekao je da se zaustavljanjem rasprave na društvenim mrežama neće razlikovati od autoritarne vlade poput kineske.

“U cijeloj Aziji, u cijelom svijetu ljudi nemaju pravo govoriti”, rekao je. “U Americi, lijevo ili desno, imate osobne slobode. Ovo mora biti zaštićeno.”

Geopolitika News na ovaj bi članak iz NYT dodala slijedeće:

stavovi navedenih osoba, definitivno protukineskih disidenata i disidenata iz raznih drugih azijskih država koje se baš i ne diče demokracijom zapadnoga tipa, u ovom su članku nedvojbeno pravilno prikazani – ali ovdje se ipak radi o, ukupno gledano –  „crno-bijeloj“ slici stvarnosti. Iz teksta se može zaključiti  kao da je Peking svim snagama navijao za Bidenovu pobjedu na američkim izborima, a što nikako nije tako, neovisno o vrlo složenim i neugodnim odnosima između Kine i SAD-a u vrijeme Trumpove administracije. Kina nije „banana-država“ i neovisno o njenom jednopartijskom političkom ustroju ona ima itekako široke i pomno razrađene poglede na zbivanja i kod sebe doma, i u svojem okružju i na globalnoj razini i itekako im se zna prilagoditi. I te poglede ne formiraju poluprofesionalci i partiji odani kadrovi, već stručnjaci na svim razinama i u svim sektorima – analitičkim, gospodarskim, vojnim (oni su, naravno, partiji odani ali od njih se primarno traži istina i pravilna rješenja a ne klicanje komunizmu, ili ovom ili onom „dragom vođi“ i sl.). O predmetnoj temi – tko je bolji, Trump ili Biden, proteklih tjedana i mjeseci pišu utjecajni kineski analitičari i to s velikim oprezom, a  nikako ne s euforijom iskazanom u tekstu NYT. Ali o tome ipak nekom drugom prigodom.

 

 

Komentari

komentar

loading...

You may also like