Medij: Turbulentna vremena za EU: nestašica plina; jačanje utjecaja Rusije

Izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 (ST-2) privodi se kraju, a cijene prirodnog plina dosegle su rekordne razine. To povećava utjecaj ruskog predsjednika Vladimira Putina na energetske tokove na kontinentu, tvrde autori teksta američkog medija The Wall Street Journal (WSJ) James Marson i Joe Wallace.

Europa se suočava s nedostatkom prirodnog plina baš kad Rusija dovršava kontroverzni plinovod ST-2 Baltičko more do Njemačke, čime se povećava utjecaj predsjednika Vladimira Putina na energetske tokove kontinenta, navode autori, naglašavajući pri tom kako su rezerve plina na Starom kontinentu na najnižoj razini posljednjih godina. To je uzrokovano i obnovom potražnje za plinom nakon njezinog pada zbog pandemije koronavirusa koji je primorao proizvođače na smanjenje proizvodnje „plavog energenta“. Zbog toga su njegove cijene na rekordnim razinama, a komunalne tvrtke pokreću elektrane na ugljen kako bi smanjile svoje troškove, navodi se dalje u tekstu WSJ.

Usprkos tome, Rusija, najveći opskrbljivač plinom u Europi, odbila je knjižiti velike dodatne isporuke kroz ukrajinske plinovode, koji trenutačno ne rade punim kapacitetom. Veliki dio ruskog izvoza plina u Europu sada prolazi kroz Ukrajinu, ali se očekuje da će se to promijeniti nakon što proradi plinovod ST-2 koji bi uskoro trebao biti potpuno dovršen. To će Moskvi omogućiti izvoz plina izravno u Njemačku, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku, čije vlade Rusiju zbog toga kritiziraju.

Sjedinjene Države strahuju da će Rusija iskoristiti ST-2 kako bi utjecala na Europu i kaznila prozapadnu Ukrajinu i druge zemlje koje su zaobišle ​​ruski plinovod, uskraćujući im novac za tranzit plina u Europu. Zauzvrat, to će dovesti do viših cijena i čak ih može potpuno lišiti opskrbe plinom. Neovisno o tome, u svibnju je Bidenova administracija odbila uvesti sankcije projektu u pokušaju da poboljša odnose s Njemačkom.

“Čak i sada, dok se projekt ne dovrši, vidimo tko kontrolira cijene plina u Europi”, kazao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky 22. kolovoza, nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja podržava Sjeverni tok 2., pro tom, naravno, misleći na Rusiju.

Rusija i Njemačka tvrde da je ST-2 čisto tržišni projekt koji će omogućiti kraći i jeftiniji put za opskrbu plinom.




Sada Zapad pokušava natjerati Rusiju da obnovi ugovor o tranzitu plina s Ukrajinom nakon 2024. godine. Putin je Angeli Merkel kazao kako je Rusija spremna za to, ali da čeka detaljne informacije o tome koliko bi plina Europi moglo biti potrebno kroz ukrajinski tranzit (koji će, to je ovdje bitno istaknuti, biti skuplji nego direktni i puno kraći tranzit kroz ST-2, op.GN.).

Tijekom posjeta Kijevu u nedjelju, 22. kolovoza, Merkel je najavila vjerojatnost novih sankcija Rusiji “ako se potvrde sumnje da se naftovod koristi kao oružje”, ali nije objasnila kako bi to moglo izgledati.





Europska unija dugo je nastojala smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu. Izgradila je infrastrukturu za uvoz ukapljenog prirodnog plina, podržala izgradnju novog plinovoda iz Azerbajdžana (Južni plinski koridor, op.GN.) i koristila svoja regulatorna ovlaštenja za diverzifikaciju izvora opskrbe i integraciju tržišta plina svojih članica, navodi WSJ.

Međutim, u prvom tromjesečju ove godine Rusija je osiguravala čak polovicu uvoza plina Europske unije. Prema ovom pokazatelju Europske komisije, Rusija je daleko ispred Norveške, koja čini 24% uvoza plina od strane EU.

Ruski plinski div Gazprom navodi kako će Europi biti potrebno više ruskog plina, osim opskrbe iz drugih izvora, kako bi se zadovoljila potražnja uslijed pada domaće proizvodnje u idućim godinama (što je vezano uz energetsku tranziciju EU i prijelaz na obnovljive izvore energije, op.GN.).

Putin je 20. Kolovoza kazao kako plinovod ST-2 udvostručiti protok plina prema Njemačkoj – do 110 milijardi kubnih metara godišnje. Gazprom  je objavio kako je 2020. g. tvrtka prodala 175 milijardi kubičnih metara Europi, uključujući i Tursku.




Prije nego što Rusija može započeti isporuke kroz ST-2 plinovod će morati proći tehničko certificiranje uz sudjelovanje norveške tvrtke DNV, i dobiti odobrenje  njemačkog regulatora prema tvrtki Nord Stream 2 AG (u većinskom vlasništvu Gazproma, op.GN) kao operatoru plinovoda, kazala je Katya Yafimova, viša istraživačica na Oxfordskom institutu za energetske studije.

Gazprom tvrdi kako će ove godine moći isporučiti Sjevernim tokom 25,6 milijardi kubnih metara plina, ali analitičari kažu da će to biti premalo da se nadoknadi trenutačni nedostatak ako se pokaže da će zima biti hladna … Europa sada ima 73 milijarde kubnih metara plina, što je oko 18% manje od prosjeka u posljednjih pet godina, prema S&P Global Plattsu.

James Huckstepp, viši analitiča r za europska tržišta plina u S&P Global Plattsu, navodi  kako Gazprom nema kapacitete za proizvodnju dodatnih količina plina nedostatka ulaganja u plinska polja nastala u razdoblju niskih cijena.

“Svijet ostaje bez goriva u iščekivanju nadolazeće zime”, kazao je Hukstepp, a prenosi WSJ.

Nagli rast cijena na veleprodajnom tržištu plina počinje utjecati na potrošače i industrijska poduzeća. Britanski regulator energije već je podigao ljestvicu maloprodajnih cijena za više od 10%.

Komunalne tvrtke sve više koriste lignit umjesto plina, kaže Tom Marzec-Manser, vodeći analitičar za europska tržišta plina u ICIS-u. Lignit je jeftin, ali se posljednjih nekoliko godina sve više napušta jer ispušta najviše CO2 pri sagorijevanju u usporedbi s drugim fosilnim gorivima.

Isti analitičar vjeruje kako će se količine ruskog plina koji ide na Zapad preko Poljske kroz plinovod Yamal-Europe naglo smanjiti čim se pokrene ST-2 i splasne uzbuđenje na europskom plinskom tržištu.

“Ovo tržište sada je jako nervozno zbog nedostatka plina i nedostatka manevarskog prostora za nadolazeću zimu”, izjavila je Natasha Fielding, analitičarka za plinsku problematiku u Argus Media.

“Razina sigurnosti opskrbe plinom u Njemačku ostaje visoka”, iozjavil je.

Geopolitika News u svojim komentarima i analizama često je upozoravala na probleme s kojima se EU može suočiti zbog svoje kratkovidne energetske politike koja je previše izložena utjecajima geopolitike, nerealnih ambicija Bruxellesa, kao i podlijeganju pritiscima od strane Washingtona, zbog čega je donosila pojedine odluke kojima je, zapravo, nerijetko i „pilila granu na kojoj sjedi“. Neke od tih odluka su i neposredni krivci za novonastalo stanje u svezi smanjene opskrbe kako ukapljenim plinom (LNG), tako i prirodnim plinom koji u EU stiže plinovodima. Jednu od tih analiza možete pročitati ovdje.

Z. Meter: Kako su EU mudraci ostavili Europu bez plina uoči sezone grijanja

 

 

Komentari

komentar

You may also like