Putin se vratio intenzivnom uništavanju energetskog sustava Ukrajine
Udari ruskih Zračno-svemirskih snaga dronovima-kamikazama “Geranij” 17. listopada u jutarnjim satima na kontrolni centar tj. glavnu zgradu “Ukrenerga” u Kijevu, opovrgavaju proročanstva o pobjedi “stranke mira” u Kremlju, piše jučer ruski medij Pravda.ru. Tekst je vrlo zanimljiv i donosimo njegove najistaknutije dijelove uz popratni kraći komentar:
“Stranka mira” pokušava uvjeriti predsjednika Vladimira Putina da bi zaustavljanje napada na ukrajinsku infrastrukturu trebalo pomoći Donaldu Trumpu da pobijedi na izborima za Kongres 8. studenog. Navodno će nakon toga postati mogući pregovori o povlačenju SAD-a iz ukrajinskog sukoba i sklapanje mira po uvjetima Kremlja. U istom kontekstu, u medijima se govori da se sporazum o žitu s UN-om neće zaustavljati kako bi se spasio pregovarački prostor koji se otvara.
No, središte odlučivanja u Washingtonu poništava sve pokušaje “stranke mira” u Rusiji da stvar pretvori u pregovarački proces, navodi se dalje u tekstu. „Govorimo o masovnom bombardiranju (ruskog pograničnog grada) Belgoroda i nečuvenim izjavama službenika UN-a o Viagri za poticanje navodnih silovatelja u ruskim oružanim snagama“, navodi se dalje.
Ako je i bilo kompromisnih pristupa Putinu, onda su ih ove poruke poništile. Treba imati na umu da na Zapadu postoji konsenzus u pogledu Ruske Federacije – ona mora biti uništena, a bilo kakvo poklanjanje Rusiji uzrokovano je samo unutarnjom borbom za vlast, navodi se. „I pohvalno je što je vrhovni zapovjednik povukao svoju nedavno izrečenu poruku da nema potrebe za nastavkom (dvodnevnog, nakon terorističkog napada na Krimski most, op.GN.) intenzivnog granatiranja ukrajinskog energetskog sustava“, piše u tekstu moskovske Pravde.
U jučerašnjim valovima raketiranja „uništena je zgrada Ukrenerga u kojoj se nalazila centralna dispečerska kontrola cjelokupnog energetskog sustava Ukrajine. Pogođeno je i područje željezničke stanice, koja se nalazi pored regionalne termoelektrane broj 3. Ranije, 10. listopada, TE Kijev i dvije regionalne termoelektrane, Golosejevskaja i Dnjeprovskaja, broj 5 i broj 6, pogođeni su u Kijevu“, navodi se u tekstu.
Također su napadnuti energetski sustavi u regijama Sumy i Dnepropetrovsk. Udarce je zadala „bespilotna letjelica Geran-2 koju protuzračni sustavi neuspješno pokušavaju oboriti“.
U tekstu se dalje navodi kako su „ruski stručnjaci kritizirali činjenicu da se uništavanje ukrajinskog energetskog sustava uglavnom odvija kroz glavnu mrežu od 330 kW, koja se lako obnavlja i zamjenjuje, te naglasili da postoji potreba utjecaja na mreže od 750 kW kao strateške elemente napajanja i prijenosa između različitih regija Ukrajine. „Međutim, usprkos obnovi opskrbe električnom energijom u zapadnim regijama Ukrajine koje su bile najviše pogođene 10. listopada, prijenosni kapacitet elektroenergetskog sustava od 750 kW bio je znatno smanjen kao posljedica napada. O tome svjedoče sljedeće činjenice:
- u Ukrajini su odbili izvoz električne energije u zemlje EU i Moldaviju;
- posvuda su nestašice;
- postoje pozivi za štednju električne energije.
Očito, rukovodstvo u Moskvi ne postavlja zadatak otjerati Ukrajinu u “kameno doba”, kako to žele predstavnici “stranke rata”. Moskva ima sasvim drugačiji plan – dugoročni“, navodi Pravda.ru i dodaje slijedeće:
„1. Budući da je dugo i skupo obnoviti prijenosni sustav od 750 kW, to ukazuje na planove Kremlja da bude prisutan u Ukrajini nakon promjene režima u Kijevu, navodi se i dodaje slijedeće:
„Zbog toga je Ukrenergo uništen kako bi se samo otežalo manevriranje preostalim kapacitetima Ukrajini će ih ostati tek toliko da jedva podmiri potrebe stanovništva. Neće biti kapaciteta ni za industriju, a kamoli za izvoz struje. … Druga posljedica je gašenje interneta i shodno tome javnih servisa.
2. Plan također predviđa nanošenje maksimalne financijske i ekonomske štete Zapadu. U rujnu je Ukrajina od svojih pokrovitelja dobila 2 puta manje novca nego u kolovozu, a za pokrivanje proračunskog deficita treba joj 5-6 milijardi dolara mjesečno. Sjedinjene Države iznijele su zahtjeve EU-u za nedovoljno financiranje režima u Kijevu.
Ovdje bismo dodali slijedeće: isti dan nakon spomenute američke kritike Europskoj uniji (koju je objavio i američki The Washington Post, kritički govoreći o količini financijske i druge vojne pomoći Kijevu od strane EU koju smatra nedostatnom, a glavninu tereta podnose Sjedinjene Države), sigurno ne slučajno, Bruxelles je odlučio iz svog Fonda za mir uložiti sredstva u obuku 15 tisuća ukrajinskih vojnika.
Dakle, „igre“ se nastavljaju – očito do iscrpljivanja protivnika, što može trajati još jako dugo, naravno, uz uvjet da stanje ne eskalira i ne izbije širi regionalni ili svjetski rat kada bi se vjerojatno sve jako brzo završilo – i to bez pobjednika. Ali sada najprije treba preživjeti zimu, kako u Ukrajini tako i u EU. Nakon toga će se gledati što i kako dalje s ukrajinskim „vrućim krumpirom“, koji, sve više, svim uključenim stranama u sukobu stvara neugodne opekline na rukama.
