Medij: Zašto se EU bori s dogovorom o ruskim naftnim sankcijama?

Zemlje Europske unije ne mogu se dogovoriti oko naftnih sankcija Rusiji gotovo četiri tjedna nakon što ih je predložila Europska komisija. U nastavku prenosimo tekst Reutersa u kojem se navode neki faktori zaslužni za zastoj u provedbi ove odluke.

Plan sankcija

Diplomati EU pokušavaju postići dogovor uoči dvodnevnog summita čelnika EU koji počinje u ponedjeljak poslijepodne.

Polazna točka njihovih razgovora je prijedlog Europske komisije od 4. svibnja za šesti i najteži krug sankcija Europske unije protiv Rusije. Prijedlog je uključivao zabranu uvoza sve ruske nafte – morske i cjevovodne, sirove nafte i rafiniranih proizvoda. Embargo na naftu lišio bi Moskvu velikog dijela prihoda, koji pomaže u financiranju njezinih vojnih aktivnosti u Ukrajini. Zemlje Europske unije platile su Rusiji gotovo 30 milijardi eura za naftu od 24. veljače, kada je pokrenula ono što Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”, prema istraživačkoj organizaciji CREA.

Europa je najveće rusko tržište za izvoz nafte. Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji, otprilike polovica od 4,7 milijuna barela ruske sirove nafte dnevno odlazi u EU. Europska unija oslanjala se na Rusiju za 26% uvoza nafte 2020., zajedno s oko 40% svog plina. Međutim, oslanjanje na rusku naftu značajno varira između zemalja EU-a, pa tako i njihova sposobnost zamjene ruskih zaliha alternativama. Kao rezultat toga, EU se bori s pronalaženjem paketa naftnih sankcija koji prihvaćaju sve države.

Zašto otpor?





27 zemalja članica EU-a moraju se jednoglasno složiti oko sankcija. Mađarska je bila glavni protivnik. Tvrdi se da bi zaustavljanje uvoza ruske nafte narušilo njezino kopneno gospodarstvo jer ne može lako nabaviti naftu negdje drugdje.

Sličnu su zabrinutost izrazile Slovačka i Češka koje također nemaju izlaz na more. Kao i Mađarska, za opskrbu naftom oslanjaju se na južni naftovod Družba iz Rusije. Stoga je trima zemljama ponuđeno dulje prijelazno razdoblje za smanjenje ruske nafte, a Eurospka unija ovog je mjeseca rekla da će ponuditi 2 milijarde eura financiranja naftne infrastrukture kako bi pomogla zemljama u tome. To dosad nije uvjerilo Mađarsku, koja tvrdi da joj treba financiranje za nadogradnju naftovoda iz Hrvatske i prebacivanje svojih rafinerija na nerusku naftu. Međutim, ne može lako pristupiti predloženom financiranju EU-a zbog akcije Bruxellesa protiv Budimpešte zbog navodnog potkopavanja demokratskih načela EU-a.

Mađarska – čiji je premijer Viktor Orban njegovao bliske veze s Kremljom – primila je više od polovice uvoza sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije prošle godine, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.





Zabrinutost zbog konkurencije

Nakon što je Moskvi već uveo pet krugova sankcija, Bruxelles se trudi izbjeći javni spor oko naftnih sankcija koje bi potkopali dosadašnju jedinstvenu frontu zemalja EU-a protiv Rusije.

Kako bi pokušale postići dogovor, zemlje su u ponedjeljak raspravljale o kompromisu koji bi zabranio samo rusku naftu koja se u Europsku uniju dovozi tankerima, s privremenim izuzećem za isporuke naftovodima. To bi također izuzelo ruski naftovod Sjeverna Družba, koji opskrbljuje Poljsku i Njemačku, iz embarga. No, neki diplomati EU-a upozorili su da bi to znatno oslabilo sankcije, te sugerirali da je izdvajanje za sjeverni krak naftovoda nepotrebno, budući da je Njemačka rekla da će biti spremna podržati naftni embargo do kraja godine, a Poljska već dugo podržava prekid isporuke ruske nafte.

Izazov je pronaći kompromis koji ne bi nepravedno kaznio neke zemlje. Na primjer, izuzimanje naftovoda iz zabrane moglo bi stvoriti probleme s konkurencijom u Europskoj uniji, jer bi zemlje povezane s naftovodom dobivale jeftiniju rusku naftu, dok bi druge države morale prijeći na skuplju naftu Brent.

Prema Bruegelovom trustu mozgova (think-tanku op.a.), tri četvrtine europske ruske nafte isporučuje se tankerima, dok se četvrtina isporučuje naftovodom, tako da bi embargo na isporuke morem i dalje imao velik utjecaj.

Komentari

komentar

You may also like