Merkel: Njemačka i EU spremne odgovoriti SAD-u u slučaju uvođenja carina na čelik i aluminij

U slučaju potrebe, Njemačka i Europska unija spremne su odgovoriti na uvođenje američkih carina na uvoz čelika i aluminija, izjavila je u četvrtak, 21. ožujka, njemačka kancelarka Angela Merkel u Bundestagu.

„Mi, razumije se, i dalje zastupamo dijalog, ali u slučaju nužde spremni smo na primjenu jednostranih mjera odgovora“, kazala je njemačka kancelarka, i dodala, kako se „naša budućnost sastoji u čvrstoći Europe. Samo zajedno mi  možemo zaštititi naš suverenitet, interese i vrijednosti.“

Pri tom je ostalo nejasno, kakvu još „nužnost“ iščekuje kancelarka Merkel s obzirom da je američki predsjednik Donald Trump još 8. ožujka potpisao uredbu o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminija. Izuzetci su za sada jedino Kanada i Meksiko i pojedine druge zemlje, među kojim nije niti jedna članica EU.

Od 22.-23. ožujka, u Bruxellessu će se održati samit EU, na kojem će se raspravljati o sadašnjem stanju. Kao što je Geopolitika.news i ranije pisala, Europska unija je u teškoj situaciji što se tiče poduzimanja bilo kakvih protuameričkih trgovinskih mjera s obzirom na nejedinstvo unutar njezinih članica vezano uz karakter i snagu takvih mjera, kao i činjenicu, da je za usvajanje tih mjera potrebna puna suglasnost svih država EU. Washington, paradoksalno, danas ima veći utjecaj na pojedine članice EU na njezinom istoku, nego što to ima Bruxelless. S obzirom na takvo stanje, Bruxelless nema previše drugih mogućnosti osim „plesanja kako Washington svira“, jer mu, u protivnom, prijeti daljnje slabljenje unutarnjih kohezijskih sila, a u najgorem slučaju i potpuna  dezintegracija. Dakle, današnje riječi Angele Merkel uzeli bismo s velikom dozom rezerve u smislu njihove stvarne snage. U svakom slučaju, predstojeći samit EU mogao bi dati poneke odgovore ili barem odrediti obrise puta po kojem će se EU kretati u odnosu na primjenu američkih trgovinskih i sankcijskih barijera. Ne treba zaboraviti niti na današnje prijetnje State Departmenta o mogućem uvođenju sankcija protiv europskih država tj. tvrtki koje surađuju unutar ruskih izvoznih energetskih projekata, prije svega unutar projekta plinovoda „Sjeverni tok-2“. Također, ne treba zaboraviti kako se sve više približava i završetak roka Trumpovog ultimatuma Europskoj uniji u svezi iranskog nuklearnog programa, u kojem SAD od EU zahtjeva potporu američkim nastojanjima za uvođenjem promjena u međunarodni Sporazum o iranskom nuklearnom programu, čemu se svi  supotpisnici, osim SAD-a, oštro protive. Ukoliko SAD po tom pitanju ne dobije potporu EU, a nje za sada nema i najvjerojatnije je neće biti, on je spreman na jednostrano povlačenje iz Sporazuma i ponovno uvođenje protuiranskih sankcija, što može ozbiljno ugroziti interese velikih europskih tvrtki koje su s Iranom već počele ili tek imaju namjeru početi veliku poslovnu suradnju, prije svega u sferi energetike, koja bi joj pomogla u daljnjoj diversifikaciji dobavljača ključnih energenata – nafte i plina.

0 komentara

You may also like