Mjanmar: Aung San Suu Kyi osuđena na još četiri godine zatvora

Optužena je za kršenje ograničenja tijekom pandemije koronavirusa i za posjedovanje nelicenciranih voki tokija. Također, navodno je prekršila zakone o telekomunikaciji i zakone o uvozu i izvozu vezano uz voki tokije. Novinari i javnost nisu mogli nazočiti suđenju pa je tako njezina reakcija na odluku nepoznata. Protiv 76-godišnje Suu Kyi pokrenuto je dvanaest sudskih slučajeva, a stručnjaci smatraju da bi se mogla suočiti s više od 100 godina u zatvoru.

Na prvoj presudi u prosincu određene su joj četiri godine zatvora zbog poticanja nereda i kršenja ograničenja tijekom pandemije covida-19. No mjanmarska vojna vlast smanjila joj je kaznu na dvije godine. Još uvijek nije poznato hoće li Suu Kyi odslužiti kaznu u zatvoru ili kućnom pritvoru.

Suu Kyi uhićena je 1. veljače prošle godine, nekoliko sati prije nego što je vojska preuzela Mjanmar vojnim pučem. Pratitelji slučaja i pravni stručnjaci smatraju njezino suđenje namještenim sudskim postupkom te sumnjaju da je vojna hunta želi dugoročno ušutkati. Suu Kyi već je provela 15 godina u kućnom pritvoru (1989.-2010.) nakon što vojna vlast nije htjela priznati rezultate izbora.

Tek 2016. godine postala je de facto čelnica vlade. Ove godine je optužena je za niz kaznenih djela, uključujući kršenje zakona o državnim tajnama. Zbog mahanja pristašama optužena je za kršenje mjera protiv koronavirusa, iako je tad nosila masku na licu i zaštitni vizir.

U Mjanmaru je situacija nestabilna još od vojnog puča. Vojna hunta upotrijebila je nemilosrdnu silu za suzbijanje prosvjeda i pokreta otpora, a organizacija za pomoć zatvorenicima APP navodi da je više od 1400 ljudi ubijeno i oko 11 000 uhićeno.

Dobitnica je Nobelove nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu za demokraciju i ljudska prava. Dok ju zapadna tijela i institucija slave i podržavaju kao simbol demokracije (od časopisa Time do irske rock grupe U2), Kina i Rusija održavaju odnos i s vojnom vlasti u Mjanmaru. Razlozi su geografski, ekonomski i vojni. Na primjer, Kina i Rusija su prvi i drugi najveći dobavljači oružja toj zemlji.

“Nije iznenađenje da Rusija i Kina blokiraju pokušaje Vijeća sigurnosti UN-a da uvede embargo na oružje”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u svibnju, prenosi AFP.

Kao susjed, Kina ima stare, duboke i zamršene veze s Mjanmarom. Kina je glavni trgovinski partner zemlje i veliki investitor. Mjanmar također igra veliku ulogu u pekinškoj inicijativi Pojas i put, nudeći Kini novi put do Indijskog oceana i vitalne opskrbe naftom i plinom na Bliskom istoku.