Masovni nestanci struje u Moldaviji ovog tjedna su ostavili niz gradova diljem te zemlje u mraku. To pokazuje koliko rat u Ukrajini ima utjecaja na najsiromašniju ovu europsku zemlju. Nestanak struje dogodio se u utorak dok je ruska vojska gađala infrastrukturne ciljeve diljem Ukrajine, koja graniči s Moldavijom, piše AP.
Tjedan dana ranije, Europska unija obećala je 250 milijuna eura za pomoć bivšoj sovjetskoj republici u rješavanju teške energetske krize nakon što je Rusija prepolovila opskrbu prirodnim plinom. Moldavija je postala kandidat za članstvo u EU u lipnju, na isti dan kada su to učinile Ukrajina i Gruzija.
“Svaka bomba bačena na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu ima izravne posljedice za građane naše zemlje”, rekao je moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu nakon što su ruski raketni napadi uzrokovali nestanak struje preko njihove granice. Prozapadna predsjednica Moldavije, Maia Sandu, rekla je da odluka Moskve da prekine opskrbu plinom njezinoj zemlji predstavlja “političku ucjenu” i pokušaj da se “cinično iskoriste nevolje ljudi” te da se zemlja odvrati od njenog puta prema pridruživanju EU.
Pridnjestrovlje, separatistička regija na istoku Moldavije koju podržava Moskva i gdje je smješteno oko 2000 “mirotvornih” ruskih vojnika, odlučila je isključiti struju drugim dijelovima zemlje. Tamo se, naime, nalazi bitna elektrana. Kao odgovor, moldavske vlasti okrenule su se još jednom susjedu, Rumunjskoj, koja sada opskrbljuje oko 90% električne energije Moldaviji, prema rumunjskom ministru vanjskih poslova Bogdanu Aurescuu.
Ipak, energetski sustavi Moldavije iz sovjetske ere ostaju međusobno povezani s Ukrajinom, zbog čega je ruski raketni napad pokrenuo automatsko zatvaranje opskrbnog voda i uzrokovao privremeno gašenje svjetla. “Tri desetljeća nijedna vlada nije izgradila alternative za osiguranje električne energije”, što je Moldaviju držalo “ovisnom o elektrani u regiji Pridnjestrovlja”, rekla je Sandu jučer. “Dotad možemo dovoditi struju iz Rumunjske ili drugih zemalja EU-a preko Ukrajine, ali to stvara velike rizike u razdoblju rata”, rekla je predsjednica.
Mihai Tirsu, direktor Instituta za energetiku na Tehničkom sveučilištu u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, rekao je da bi, da je izgrađena šira mreža dalekovoda od kada je Moldavija stekla neovisnost 1991., “sustav sada bio puno stabilniji i ne bismo se našli u ovim situacijama. Moramo razumjeti da energetski tokovi idu dijelom iz Ukrajine u Moldaviju. Oni cirkuliraju s jedne strane na drugu i kada protok nestane na jednom segmentu, počinje preopterećenje drugih vodova”, tvrdi Tirsu.
Devetomjesečni rat u Ukrajini imao je i druge zabrinjavajuće učinke u Moldaviji bez izlaza na more, gdje se u nekim trenucima činilo da bi se sukob mogao proširiti. Ruske su rakete već prošle kroz zračni prostor Moldavije, a stanovnici jednog grada bili su potreseni kada su krhotine projektila pale na njihove ulice. U travnju su napetosti porasle u Pridnjestrovlju nakon niza misterioznih eksplozija koje su pogodile odcijepljenu regiju. Zemlja je primila desetke bombaških prijetnji na istaknutim javnim objektima kao što su zračna luka glavnog grada i Vrhovni sud zemlje u srpnju i kolovozu. Uz energetsku nesigurnost i vrtoglavu inflaciju, Moldavija je sada suočena s čestim protuvladinim prosvjedima, za koje protukorupcijski tužitelji tvrde da se barem djelomično financiraju ruskim novcem. “Energetska kriza stavlja Moldaviju u vrlo ranjivu situaciju”, rekao je za AP Dionis Cenusa, analitičar u think tanku Expert Group sa sjedištem u Kišinjevu.
Moldavija je sve bliže Zapadu i vojno. Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će EU ubuduće uključiti Balkan, Moldaviju i Ukrajinu u projekt jačanja vojne mobilnosti za brzo raspoređivanje borbenih snaga NATO-a. Kao odgovor, Sandu je na Twitteru napisala da su moldavske vlasti udružile snage s Bruxellesom kako bi pomogle Ukrajini.
“Ako Moldavija sve dovede pod jedinstveni europski standard, može se pretvoriti u tranzitnu državu za vojnu opremu NATO-a”, piše ruski medij Izvestia. Ruski analitičar Nikolaj Meževič vjeruje da Kišinjev također može Kijevu prenijeti sadržaj sovjetskog streljiva iz njihovih skladišta. Tema streljiva u skladištima opet je na dnevnom redu unutar političke diskusije u Moldaviji. Ruski politolog Igor Ivanenko napominje da pitanje prebacivanja arsenala sa sovjetskim oružjem u Ukrajinu od strane Moldavije prvenstveno ovisi o stavu zapadnih zemalja. “Ako donesu takvu odluku, Kišinjev će je provesti bez puno oklijevanja”, rekao je. “Nisam siguran da će pridnjestrovske vlasti pristati na to. Što se tiče suradnje s NATO-om, u ustavu postoji odredba prema kojoj je Moldavija nesvrstana, neutralna država. Bez promjene temeljnog zakona nema mogućnost ulaska u NATO”, komentirao je glavni direktor ruskog Vijeća za međunarodne poslove Andrej Kortunov.
