Na sudskom ročištu umro svrgnuti egipatski predsjednik Morsi

Foto: preneseno s portala The Times of Israel

U ponedjeljak, 17. lipnja, u egipatskom glavnom gradu Kairu, tijekom zasjedanja suda zbog optužbe za kazneno djelo špijunaže iznenada je umro bivši i svrgnuti egipatski predsjednik Mohammed Morsi, prvooptuženi u tom procesu, izvijestila je panarapska televizija Al Arabia.

Tko je bio Morsi?

Morsi je bio vođa egipatskog ogranka panislamističke organizacije „Muslimaska braća“ (ili „Muslimansko bratstvo“), čiji je rad u Egiptu nakon vojnog svrgavanja Morsija u srpnju 2013.g. (inače prethodno na demokratskim izborima izabranog predsjednika) zabranjen zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima, a na čelo države je postavljen tadašnji maršal egipatske vojske Al Sisi. Protiv tada 67-mogodišnjeg Morsija podignuto je šest optužnica zbog povezanosti s terorizmom, sudjelovanja u tragičnim događajima u predsjedničkom kompleksu Al Ittihadia u Kairu, omalovažavanja suda, špijunaže u korist Katara i palestinskog Hamasa, a povezivalo ga se i s čuvenim bijegom zatvorenika u dane „revolucije 25. siječnja“ 2011. godine.

Vojska je srušila vladavinu Morsija nakon što su u proljeće 2013.g. počeli veliki prosvijedi na kojima se tražila Morsijeva ostavka, a ubrzo je uhićeno i čitavo vodstvo egipatskog ogranka „Muslimanske braće“. Na izborima u ljeto 2014.g. za novoga je predsjednika izabran dotadašnji vojni zapovjednik Abdel Fattah al-Sisi, a u ožujku 2018. g. ponovo je izabran na istu dužnost.

Morsi je bio veliki prijatelj sa sadašnjim turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji nikada nije priznao njegovu nasilnu smjenu, a time i ustoličenje novoizabranog predsjednika Al Sisija. Nakon nasilnog svrgavanja Morsija s vlasti, odnosi Egipta i Turske naglo su zaoštreni nakon početne faze velikog približavanja i planova za stvaranje strateškog tursko-egipatskog savezništva na temelju obostranog (Erdoganovog i Morsijevog) podržavanja ideologije „Muslimanske braće“. Danas se slobodno može reći kako diplomatski odnosi između Ankare i Kaira gotovo i ne postoje, a dvije si zemlje „podmeću noge“ gdje je god to u svijetu politike i diplomacije moguće.