Nafta: cijena pada, prognoze rastu, problemi se gomilaju!

Naftno tržište, čini se, nikako se ne uspjeva stabilizirati. Tektonski potresi u energetskom sektoru, izazvani pandemijom koronavirusa Covid-19, a ubrzo i pokrenutim – kratkim ali žestokim „naftnim ratom“, u kojemu su cijene američke nafte povremeno padale i na nulu, pa čak imale i negativan predznak (što je njezine proizvođače dovodilo do ludila i uzrokovalo brojne bankrote čiji će se broj iduće godine višestruko povećati), ostavili su predubok negativni trag a da bi se, tek tako, nekakvim poltičko-kartelskim sporazumima stvari ponovo vratile na svoje mjesto – na način koji bi odgovarao i proizvođačima i potrošačima.

Na čitavu ekonomiju, pa tako i energetiku kao njezin ponajvažniji dio, osnovna poluga utjecaja i određivanja stanja stvari bio je i ostao tržišni zakon ponude i potražnje, i jedino je on – a ne nikakvi politički dogovori ma koliko bili dobronamjerni – u stanju tržište i regulirati. Logika je posve jasna – više nafte manja cijena, i obratno. Politički sporazumi koji na to žele utjecati (poput nedavnog sporazuma OPEC+ o ograničenju proizvodnje nafte) svakako su dobrodošli ali nikako nisu odlučujući čimbenik. Jer koja će to politička odluka primorati neku zemlju, tvornicu, individualca da nešto kupi (u ovom slučaju naftu) ako za to nema potrebe (uništena proizvodnja ne treba naftu) ili novca?

Tako se nekako može protumačiti i današnja vijesti iz svijeta energetike. Naime, u petak, 12. lipnja, banka Barclays  povisila je svoje prognoze prosječne godišnje cijene nafte u 2020.g. za 4 dolara za barel. Reuters navodi kako ta banka očekuje cijenu sjevernomorske nafte Brent od 41 dolar, a američke nafte WTI na razini od 37 dolara. Pritom banka Berclays smatra kako će u trećem tromjesečju cijena nafte Brent iznositi 37 dolara.

Međutim, već je danas, 12. lipnja, cijena nafte Brent pala ispod 37 dolara, po prvi put nakon 29. svibnja. Nagli pad počeo je sinoć, 1. lipnja. Tada je barel nafte Bremt pojeftinio s 41 na 38 barela.

12. lipnja cijena fjučersa nafte Brent za mjesec kolovoz na londonskoj burzi ICE pala je za 2,65% i ujutro je iznosila 37,3 dolara za barel. Fjučers američke nafte WTI s isporukama za srpanj snizio se za 3,88% i iznosi 34,93 dolara za barel.




Podsjećam kako je već ranije ovoga mjeseca investicijska banka Goldman Sachs prognozirala kako će se cijena nafte Brent vratiti na 35 dolara zbog „zabrinjavajućih“ zaliha nafte i neizvjesnosti oko potražnje. Prema podacima Ureda za energetsku sigurnost američkog Ministarstva energetike (EIA),  objavljenim jučer, 10. lipnja, rezerve nafte u SAD-u dosegnule su 538,1 milijun barela. Radi se o najvećoj količini još od 1982. g., kada je EIA o tome počela voditi statistiku.

Međutim, analitičari banke Barclays svoje prognoze temelje na činjenici da američki proizvođaći nafte i oni iz formata OPEC+ (taj format čine članice OPEC te Rusija i neki ostali mnaji svjetski proizvođači koji nisu u sastavu „kartela“ OPEC) rekordno smanjuju isporuke. Ali zalihe sirove nafte na tržištu svejedno se ne smanjuju, što snažno utječe na cijenu. Međutim, ta se banka nada kako nastavak smanjenja proizvodnje nafte i rast potražnje mogu povećati pretpostavljeni deficit „crnog zlata“ na tržištu za 1 milijun barela dnevno u drugoj polovici godine.

Vidjet ćemo hoće li tako i biti. Međutim, već je i sada jasno kako američka nafta WTI neće do kraja ove godine uspjeti doesgnuti vrijednosti između 50 i 60 dolara za barel, koje bi bile nužne za osiguranje rentabilnosti proizvodnje (da ne proizvodi gubitke) američkog naftnog sektora iz fracking tehnologije, kojega tek očekuju teška vremena, iako su ona već itekako prisutna još od kraja veljače. Za njegov oporavak i povratak desetaka tiusuća ljudi na svoja radna mjesta cijena barela te nafte trebala bi iznositi 70 dolara, a što je, gledano iz sadašnje perspektive, još uvijek u sferi znanstvene fantastike (vidi poveznicu ispod teksta). Štoviše, i ugledni poslovni medij The Financial Times navodi kako bi do kraja godine broj bankrotiranih naftnih tvrtki iz sfere frackinga u SAD-u mogao iznositi 73, a ukoliko sve ostane na sadašnjim razinama što se cijena nafe tiče, broj takvih bankrotiranih tvrtki u toj bi zemlji iduće godine mogao biti povećan za dodatna 173 proizvođača.





Veliki problemi i bankroti tvrtki iz naftnog fracking sektora SAD-a

 

nisu odlučujući čimbenik. Jer koja će to politička odluka primorati neku zemlju, tvornicu, individualca da nešto kupi (u ovom slučaju naftu) ako za to nema potrebe (uništena proizvodnja ne treba naftu) ili novca?




Tako se nekako može protumačiti i današnja vijesti iz svijeta energetike. Naime, u petak, 12. lipnja, banka Barclays  povisila je svoje prognoze prosječne godišnje cijene nafte u 2020.g. za 4 dolara za barel. Reuters navodi kako ta banka očekuje cijenu sjevernomorske nafte Brent od 41 dolar, a američke nafte WTI na razini od 37 dolara. Pritom banka Berclays smatra kako će u trećem tromjesečju cijena nafte Brent iznositi 37 dolara.

Međutim, već je danas, 12. lipnja, cijena nafte Brent pala ispod 37 dolara, po prvi put nakon 29. svibnja. Nagli pad počeo je sinoć, 1. lipnja. Tada je barel nafte Bremt pojeftinio s 41 na 38 barela.

12. lipnja cijena fjučersa nafte Brent za mjesec kolovoz na londonskoj burzi ICE pala je za 2,65% i ujutro je iznosila 37,3 dolara za barel. Fjučers američke nafte WTI s isporukama za srpanj snizio se za 3,88% i iznosi 34,93 dolara za barel.

Podsjećam kako je već ranije ovoga mjeseca investicijska banka Goldman Sachs prognozirala kako će se cijena nafte Brent vratiti na 35 dolara zbog „zabrinjavajućih“ zaliha nafte i neizvjesnosti oko potražnje. Prema podacima Ureda za energetsku sigurnost američkog Ministarstva energetike (EIA),  objavljenim jučer, 10. lipnja, rezerve nafte u SAD-u dosegnule su 538,1 milijun barela. Radi se o najvećoj količini još od 1982. g., kada je EIA o tome počela voditi statistiku.

Međutim, analitičari banke Barclays svoje prognoze temelje na činjenici da američki proizvođaći nafte i oni iz formata OPEC+ (taj format čine članice OPEC te Rusija i neki ostali mnaji svjetski proizvođači koji nisu u sastavu „kartela“ OPEC) rekordno smanjuju isporuke. Ali zalihe sirove nafte na tržištu svejedno se ne smanjuju, što snažno utječe na cijenu. Međutim, ta se banka nada kako nastavak smanjenja proizvodnje nafte i rast potražnje mogu povećati pretpostavljeni deficit „crnog zlata“ na tržištu za 1 milijun barela dnevno u drugoj polovici godine.

Vidjet ćemo hoće li tako i biti. Međutim, već je i sada jasno kako američka nafta WTI neće do kraja ove godine uspjeti doesgnuti vrijednosti između 50 i 60 dolara za barel, koje bi bile nužne za osiguranje rentabilnosti proizvodnje (da ne proizvodi gubitke) američkog naftnog sektora iz fracking tehnologije, kojega tek očekuju teška vremena, iako su ona već itekako prisutna još od kraja veljače. Za njegov oporavak i povratak desetaka tiusuća ljudi na svoja radna mjesta cijena barela te nafte trebala bi iznositi 70 dolara, a što je, gledano iz sadašnje perspektive, još uvijek u sferi znanstvene fantastike (vidi poveznicu ispod teksta). Štoviše, i ugledni The Financial Times navodi kako bi do kraja godine broj bankrotiranih naftnih tvrtki iz sfere frackinga u SAD-u mogao iznositi 73, a ukoliko sve ostane na sadašnjim razinama što se cijena nafe tiče, broj takvih bankrotiranih tvrtki u toj bi zemlji iduće godine mogao biti povećan za dodatna 173 proizvođača.

Veliki problemi i bankroti tvrtki iz naftnog fracking sektora SAD-a

 

Komentari

komentar

You may also like