Sjedinjene Države posljednjih mjeseci i tjedana sve jače prijete uvođenjem dodatnih snažnih sankcija protiv svih fizičkih i pravnih osoba u EU, koje na bilo koji način, posredno ili neposredno sudjeluju u dovršenju izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi trebao povezati rusku i njemačku obalu dnom Baltičkog mora, dvjema cijevima ukupnog kapaciteta 55 milijardi m3 plina godišnje za tu i druge zemlje EU. S tim u svezi Washington je nedavno uputio i pisma upozorenja velikim europskim tvrtkama, želeći ih nagovoriti na odustajanje od sudjelovanja u tom projektu, ili im, u protivnom, prijete jednostrane američke sankcije koje se tiču i ograničenja poslovanja na američkom tržištu, zamrzavanja njihovih aktiva i sl.
Koliko god Bruxelles i Berlin zbog toga negodovali i upozoravali Washington na nedopustivost eksteritorijalne primjene američkih sankcija na EU, pitanje je, što oni konkretno mogu poduzeti kako bi se od njih i zaštitili, prije svega europske tvrtke i krupni biznis. Dakako, Bruxelles neprestano naglašava kako je određivanje energetske politike EU isključivo njezina unutarnja stvar i više ničija. Međutim, vidjet ćemo što će donijeti budućnost i kakve će odluke u tom smislu donositi buduća američka administracija na čelu s Joe Bidenom, a do tada se s obje strane Atlantika pripremaju za završni „rat“ po tom, jednom od ključnih pitanja – koje će itekako ukazati, postoji li ili ne stvarna mogućnost za buduću globalnu geopolitičku samostalnost EU, kojoj ona formalno teži.
Danas su velike europske energetske tvrtke, koje financiraju plinovod Sjeverni tok 2, jasno dale do znanja kako ne namjeravaju od toga projekta odustati čak niti pod ugrozom američkih sankcija.
„Ostajemo privrženi Sjevernom toku 2“, izjavio je predsjednik austrijskog OMW-a Rainer Seele, dodavši kako ne razmatra „povlačenje iz financiranja projekta“ i da toga u njegovoj „radnoj satnici nema.“ On ne vidi stvarni rizik koji bi mogao zaustaviti projekt. „Mi smo izvršili svoju zadaću, isfinancirali smo projekt. Što će se dogoditi ako se Sjeverni tok 2 ne završi? Moguće, Europa će trebati uvoziti više LNG-a iz SAD-a, i zbog toga i postoji ova napetost“, kazao je Seele.
Kako navodi američki Bloomberg, austrijski OMW nije jedini sudionik u projektu Sjeverni tok 2, koji daje ovakve izjave zbog prijetnji novih američkih sankcija. Prije njega to je izjavila i francuska državna energetska tvrtka Engie, kao i njemačke tvrtke Wintershall i Uniper. Predsjednici Wintershalla i Unipera Mario Mehren i Andreas Schierenbeck izjavili su da će Sjeverni tok 2 biti dovršen, dok je financijska direktorica tvrtke Engie Judith Hartmann izjavila kako će u prosincu tvrtke raspravljati o daljnjim koracima za završetak projekta.
Podsjećamo: pet EU tvrtki (osim spomenutih, tu je još i britansko-nizozemski Shell), partnera ruskog Gazproma, u ovaj su projekt uložile u obliku zajma po 900 milijuna eura, što je nešto manje od polovice ukupnog iznosa, dok je ostali dio osigurao Gazprom. Za dovršenje plinovoda preostalo je još za položiti oko 80 kilometara svake od dviju cijevi, najvećim dijelom u danskim i nešto u njemačkim vodama Baltičkog mora. Plinovod ima ukupnu dužinu nešto veću od 1200 kilometara.
