U turbulentnim vremenima geopolitičkih sukoba i napetosti, kao i energetske i gospodarske krize, cijena nafte je ona koja se uvijek prati s velikom pozornošću. Naime, nafta je ta koja u mnogomu odlučuje kakvi će biti gospodarski pokazatelji, hoće li inflacija rasti ili padati, hoće li tvrtke poslovati s dobiti ili gubitkom i – u konačnici, hoće li ljudi biti zadovoljni svojim standardom i radom svojih vlada. Zato nije čudo da se „crno zlato“ oduvijek koristi i za geopolitičke borbe i obračune s protivnicima. Tko je ima i tko kontrolira njezine cijene i tokove taj je obično na dobitku, iako, naravno, cijene nafte ovise i o puno drugih čimbenika na koje nije lako ili je čak nemoguće utjecati.
A kako počinje ovaj „naftni tjedan“, saznat ćemo u nastavku teksta.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, nakon tri tjedna uzastopnog rasta, jer usporavanje rasta gospodarstava vodi u slabljenje potražnje za energentima, piše danas Glas Istre (GI).
Cijena barela sirove nafte Brent na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 2,6 posto, na 95,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel sirove nafte WTI pojeftinio 3,9 posto, na 88,96 dolara.
Pad cijena posljedica je usporavanja rasta gospodarstava jer zbog toga slabi i potražnja za naftom.
Prošloga je tjedna objavljeno da su zalihe nafte u SAD-u u prethodnom tjednu porasle za 3,9 milijuna barela, dosegnuvši najvišu razinu od srpnja 2021., a to ukazuje na slabljenje potrošnje Amerikanaca na gorivo, piše GI.
S druge strane, potporu cijenama pruža nada trgovaca da bi potražnja ipak nešto mogla ojačati, nakon odluke kineske vlade o ublažavanju mjera usmjerenih na suzbijanje Covida-19.
Ublažavanje ograničenja uključuje skraćivanje karantene za bliske kontakte oboljelih i inozemne posjetitelje na dva dana i ukidanje kazne zračnim prijevoznicima koji dovezu zaražene putnike, navodi GI.
“Prvi mali koraci prema ublažavanju propisa koje je objavila kineska vlada omogućili su rast cijena, iako to nipošto, po našem mišljenju, ne predstavlja odstupanje od stroge politike nulte tolerancije prema covidu”, napisali su analitičari Commerzbanka u osvrtu na stanje na tržištima.
Osim što su odredbe o radu od kuće ograničile mobilnost i smanjile potražnju za gorivom, putovanja diljem Kine još su uvijek prigušena jer Kinezi žele izbjeći rizik da završe u karanteni, napisali su, pak, u bilješci analitičari ANZ Researcha.
Poticaj tržištu pružio je i slabiji dolar jer to dovodi do pojeftinjenja nafte za kupce s drugim valutama, što potiče potražnju, navodi Glas Istre.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna gotovo 4 posto.
Potporu cijenama pruža i skoro stupanje na snagu embarga EU-a na rusku naftu koji počinje 5. Prosinca i koji obuhvaća naftu koja se prevozi tankerima, ali ne i onu koja stiže naftovodima zbog prevelike ovisnosti o ruskoj nafti pojedinih članica EU. Također potporu cijenama „crnog zlata“ pruža i nedavna odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i velikih proizvođača nafte koji nisu članovi tog kartela i koji zajedno čine format OPEC+ o smanjenju proizvodnje.
Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku gospodarstava od koronakrize, od početka ove godine one su porasle oko 20 posto, što je u prvom redu posljedica rata u Ukrajini.
