Slijedeći u stopu Sjedinjene Države, koje su protiv Kine upravo pokrenule novi hladni rat, NATO savez, posve logično, odlučio je dati svoj doprinos budućem dugoročnom protukineskom smjeru američke vanjske politike. Budući da se zna tko je „prva violina“ u NATO savezu, a tko „na tu glazbu pleše“, nije nikakvo čudo da će izazovi i suprotstavljanje izgradnji kineskih kapaciteta biti ugrađeni u novi strateški koncept NATO-a, kako je to, upravo tim riječima, u svom intervjuu za medij The Financial Times izjavio glavni tajnik te vojno-političke organizacije Jens Stoltenberg.
Suprotstavljanje sigurnosnoj prijetnji koju predstavlja uspon Kine postat će važan dio budućeg koncepta NATO-a, kazao je Stoltenberg, označavajući važno preispitivanje ciljeva saveza, i geostrateški zaokret prema Aziji.
“NATO je savez Sjeverne Amerike i Europe. I ova regija suočava se s globalnim izazovima: terorizmom, kibernetičkim ugrozama, ali sada i usponom Kine. Dakle, kada je u pitanju jačanje naše zajedničke obrane, radi se i o tome kako se nositi s usponom Kine”, kazao je Stoltenberg u intervjuu.
“Kina nam se približava. Vidimo ih na Arktiku. Vidimo ih u cyberspaceu. Vidimo kako ulažu velika sredstva u kritičnu infrastrukturu u našim zemljama. I, naravno, imaju sve više oružja dugog dometa koje može pogoditi sve saveznike NATO-a. Grade vrlo veliki broj silosa za interkontinentalne rakete velikog dometa”, dodao je glavni tajnik NATO-a.
Naravno, Stoltenberg nije kazao kako su navedeni vojni potencijali Pekinga usmjereni isključivo prema SAD-u odakle Kini i stiže najveća prijetnja, dok Kina s Europom u cijelosti nastoji graditi što intenzivniju gospodarsku suradnju o čemu svjedoče i kineski infrastrukturni mega-projekti poput Puta svile, ali i velika zainteresiranost Pekinga za korištenje Sjevernog morskog puta kao najkraće tranzitne rute za prijevoz tereta i roba iz Kine u EU i obratno. Osim toga nije nevažno podsjetiti kako je Washington nedavno izbacio europske kontinentalne sile iz Indo-Tihooceanske regije formirajući novi vojni savez AUKUS, u kojemu, osim SAD-a, sudjeluju još Australija i Velika Britanija. Francuska je „ispala iz igre“ iako i sama ima teritorijalna uporišta u toj regiji kroz svoje departmane.
Podsjećamo kako je Jens Stoltenberg 7. listopada izjavio kako će čelnici zemalja saveza odobriti novi strateški koncept na samitu u Madridu 2022. godine, kojim se namjeravaju odrediti smjernice daljnje prilagodbe saveza novim uvjetima.
Reagirajući na Stoltenbergove riječi, Kina je danas pozvala NATO da objektivno i pozitivno ocijeni društveni i gospodarski razvoj te zemlje. O tome je govorio glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian na današnjoj medijskoj konferenciji u Pekingu.
“NATO, kao najveći svjetski vojni savez, mora napustiti hladnoratovsko razmišljanje i predrasude i promatrati kineski razvoj na objektivan, pozitivan i otvoren način te poduzeti dodatne mjere kako bi osigurao globalnu i regionalnu sigurnost. Kina poziva na maksimalno korištenje postojećih mehanizama za dijalog temeljen na načelima jednakosti i uzajamnog poštivanja kako bi se produbili odnosi i promicala praktična suradnja u relevantnim područjima”, kazao je kineski diplomat.
