NATO će povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300 000, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik saveza, a prenosi Reuters. U isto vrijeme, saveznici se spremaju usvojiti novu strategiju koja opisuje Moskvu kao izravnu prijetnju četiri mjeseca nakon početka rata u Ukrajini.
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači izazvala je veliki geopolitički pomak na Zapadu, potaknuvši nekada neutralne zemlje Finsku i Švedsku da se prijave za ulazak u NATO i Ukrajinu da osigura status kandidata za pridruživanje Europskoj uniji.
“Rusija je napustila partnerstvo i dijalog koji je NATO pokušavao uspostaviti s Rusijom dugi niz godina”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u Bruxellesu uoči samita NATO-a kasnije ovog tjedna u Madridu. “Odabrali su konfrontaciju umjesto dijaloga. Žalimo zbog toga – ali naravno, onda moramo odgovoriti na tu stvarnost”, rekao je novinarima.
Samit NATO-a od 28. do 30. lipnja dolazi u ključnom trenutku za savez nakon neuspjeha u Afganistanu i unutarnjeg razdora tijekom ere bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio povlačenjem Washingtona iz saveza.
Stoltenberg je rekao da će NATO u budućnosti imati “više od 300 000” vojnika u visokoj pripravnosti, u usporedbi s 40 000 vojnika koji trenutno čine postojeće snage saveza za brzo reagiranje, NATO Response Force (NRF). Novi model snaga trebao bi zamijeniti NRF i “omogućiti veći skup snaga visoke spremnosti u domenama, kopnu, moru, zraku i kibernetičkom prostoru, koje će biti unaprijed dodijeljene posebnim planovima za obranu saveznika”, izjavio je dužnosnik NATO-a.
Stoltenberg je rekao da će borbene jedinice NATO-a na istočnom boku saveza najbližem Rusiji, posebice baltičke države, biti pojačane na razinu brigade, s tisućama unaprijed dodijeljenih vojnika u pripravnosti u zemljama kao što je Njemačka. “Zajedno, ovo predstavlja najveći remont našeg kolektivnog odvraćanja i obrane od Hladnog rata”, rekao je.
Dužnosnik NATO-a, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman, rekao je kako će ti potezi omogućiti NATO-u da odgovori s više snaga u kratkom roku ako se ukaže potreba. Dužnosnik je dodao da se još radi na preciznom razmjeru i sastavu snaga te da je tranzicija planirana za završetak 2023. godine.
Na samitu će NATO također promijeniti svoj jezik o Rusiji u odnosu na sadašnju formulaciju, sadržanu na njegovom samitu u Lisabonu 2010., koja Moskvu opisuje kao strateškog partnera. “Očekujem da će saveznici jasno reći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, kazao je Stoltenberg.
Istodobno, Stoltenberg je umanjio nade za napredak u rješavanju protivljenja Turske kandidaturama Švedske i Finske za članstvo. “Neću davati nikakva obećanja niti nagađati o bilo kakvim konkretnim vremenskim crtama. Samit nikada nije bio rok”, rekao je Stoltenberg, koji bi se u utorak trebao sastati s čelnicima sve tri zemlje u Madridu.
