Japan pregovara o otvaranju ureda za vezu (komunikaciju) NATO-a, prvog te vrste u Aziji, rekao je ministar vanjskih poslova te zemlje za CNN u intervjuu danas.
“Već smo u razgovorima, ali nikakvi detalji (nisu) još finalizirani”, rekao je ministar vanjskih poslova. Ruski napad je opisao kao događaj s reperkusijama daleko izvan europskih granica koji je Japan natjerao da preispita regionalnu sigurnost. “Nešto što se događa u istočnoj Europi nije ograničeno samo na pitanja u istočnoj Europi i to izravno utječe na situaciju ovdje na Pacifiku. Zato suradnja između nas u istočnoj Aziji i NATO-a postaje sve važnija”, tvrdi.
Dodao je da Japan nije ugovorni član NATO-a, ali da ovaj potez šalje poruku da azijsko-pacifički partneri bloka “surađuju na vrlo stabilan način” s NATO-om. Otvaranje ureda za vezu NATO-a u Japanu označilo bi značajan razvoj za zapadni savez usred produbljivanja geopolitičkih rascjepa i vjerojatno će privući kritike kineske vlade, koja je već ranije upozoravala protiv takvog poteza.
Nikkei Asia prvi je izvijestio o planovima za otvaranje ureda u Japanu prošle srijede, pozivajući se na neimenovane japanske i NATO dužnosnike. NATO ima slične urede za vezu na drugim mjestima, uključujući u Ukrajini i Beču. Ured za vezu u Japanu omogućit će rasprave s NATO-vim sigurnosnim partnerima, poput Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda o geopolitičkim izazovima, nadolazećim i disruptivnim tehnologijama i cyber prijetnjama, izvijestio je Nikkei prošli tjedan.
Hayashi je istaknuo ono što je opisao kao “teško i složeno” regionalno sigurnosno okruženje Japana, napominjući da se, osim povećane ruske agresije, Tokio također suočava s prijetnjom nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje i s Kinom u usponu.
Kina je povećala svoje pomorske i zračne snage u područjima u blizini Japana dok je sporne otoke Senkaku proglasila svojim teritorijem. Riječ je o nenaseljenim lancem otoka pod kontrolom Japana u Istočnom kineskom moru. Japan je, kao odgovor na sve ovo, nedavno najavio planove za znatno veći vojni proračun i razvoj dalekometnih projektila. Ovo je najveće jačanje japanske vojske od Drugog svjetskog rata.
Napetosti između Japana i Rusije također su u porastu posljednjih mjeseci, djelomično potaknute ruskim vojnim vježbama u vodama između dviju nacija i zajedničkim kinesko-ruskim pomorskim patrolama u zapadnom Tihom oceanu u blizini Japana. U travnju su ruski ratni brodovi izveli protupodmorničke vježbe u Japanskom moru, a u ožujku su ruski raketni brodovi ispalili krstareće rakete na simuliranu metu u istim vodama. A nakon što je japanski premijer Fumio Kishida iznenada posjetio Ukrajinu u ožujku, dva ruska strateška bombardera, sposobna za nošenje nuklearnog oružja, letjela su iznad voda japanske obale više od sedam sati, izvijestio je Reuters. Unatoč rastućim regionalnim napetostima, Hayashi je rekao da potencijalno otvaranje ureda nije usmjereno na određene zemlje. “Ovo nije namjerno slanje poruke”, rekao je Hayashi.
Hayashi je pokušao umanjio zabrinutost da bi otvaranje ureda NATO-a u Tokiju moglo dodatno rasplamsati napetosti u regiji, rekavši: “Mislim da to nije slučaj.” Zemlja ima pacifistički ustav od Drugog svjetskog rata – što se, tvrdi on, odražava i u ovom potezu. “Nikoga ne vrijeđamo, branimo se od bilo kakvog uplitanja i zabrinutosti, a u nekim slučajevima i prijetnji”, rekao je.
Reakcija Kine
Kina je prethodno upozorila protiv širenja NATO-a u Aziji i ljutito je odgovorila na prethodna izvješća o mogućem japanskom uredu. “Azija je perspektivna regija za suradnju i žarište mirnog razvoja. To ne bi trebala biti platforma za one koji žele geopolitičke borbe”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na prošlotjednom sastanku za medije i dodao: “NATO-ov pritisak prema istoku i miješanje u pitanja Azije i Pacifika definitivno će potkopati regionalni mir i stabilnost”.
U ožujku su visoki dužnosnici kineskog ministarstva vanjskih poslova i utjecajne publikacije Komunističke partije optužili Sjedinjene Države da žele izgraditi blok sličan NATO-u u Indo-Pacifiku, uz jedno službeno upozorenje na “nezamislive” posljedice.
