Slijedi važan NATO summitu u Vilniusu u srpnju prilikom kojega će čelnici vojnog saveza odobriti tisuće stranica tajnih vojnih planova koji će po prvi put od Hladnog rata detaljno opisati kako će savez odgovoriti na hipotetski ruski napad.
Ovaj potez označava temeljnu promjenu jer NATO desetljećima nije vidio potrebu za izradom obrambenih planova velikih razmjera, dok je vodio manje ratove u Afganistanu i Iraku i smatrao da postsovjetska Rusija više ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju, piše Reuters.
Ali s krvavim ratom u Europi koji bjesni odmah do granica saveza u Ukrajini, savez sada upozorava da mora imati sve detaljno planirano u slučaju sukoba s Rusijom. “Temeljna razlika između upravljanja krizama i kolektivne obrane je sljedeća: nismo mi, nego naš protivnik taj koji određuje vremenski okvir”, rekao je admiral Rob Bauer, jedan od najviših vojnih dužnosnika NATO-a i dodao: “Moramo se pripremiti na činjenicu da se sukob može pojaviti u bilo kojem trenutku”.
Ocrtavanjem onoga što naziva svojim regionalnim planovima, NATO će također dati nacijama smjernice o tome kako unaprijediti svoje snage i logistiku. “Saveznici će točno znati koje su snage i sposobnosti potrebni, uključujući gdje, što i kako rasporediti”, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg o visoko povjerljivim dokumentima koji će, kao u Hladnom ratu, određivati određene trupe za obranu određenih regija. Time se formalizira proces pokrenut ruskom aneksijom Krima 2014., što je potaknulo zapadne saveznike po prvi put da rasporede borbene trupe na istok, pri čemu su UK, Kanada i Njemačka preuzele vodstvo u raspoređivanju vojske u baltičkim zemljama.
Nije repriza Hladnog rata
Dok ovakav razvoj po mnogo čemu nalikuje vojnom sastavu NATO-a prije 1990. godine, neki ključni čimbenici su se promijenili za savez koji se od tada proširio nekih 1000 km na istok i narastao s desetak na 31 člana. Samo pristupanje Finske prošlog mjeseca udvostručilo je granicu NATO-a s Rusijom na nekih 2500 km, prisiljavajući fleksibilniji pristup raspoređivanju snaga nego u prošlosti, kada se Njemačka smatrala glavnom bojnom zonom.
Također, savez se više ne priprema boriti u nuklearnom ratu velikih razmjera protiv Moskve i njenih saveznika, od kojih su većina sada članice NATO-a, rekao je Ian Hope, povjesničar u NATO-ovom Vrhovnom stožeru savezničkih snaga u Europi (SHAPE). “Ne zamišljamo vrstu rata kakav je bio Hladni rat u kojem bi savezničke snage bile pogođene istovremeno s napadima iz država Varšavskog pakta velikih razmjera”, rekao je, ukazujući radije na regionalizirane sukobe koje treba obuzdati brzim rasporedom snaga.
U isto vrijeme, internet, dronovi, hipersonično oružje i brzi protok informacija predstavljaju nove izazove. “Dobra vijest je da govorimo o transparentnosti bojnog polja. Sa svim satelitima i sa svim informacijama možemo vidjeti sazrijevanje krize”, rekao je general-pukovnik Hubert Cottereau, zamjenik načelnika stožera SHAPE-a. “Za Ukrajinu smo imali sve pokazatelje dosta unaprijed. Ova transparentnost jedan je od razloga zašto NATO, suprotno zahtjevima baltičkih država, ne vidi nikakvu neposrednu potrebu za povećanjem broja vojnika na istoku. Što više trupa skupljate na granici, to je kao da imate čekić. U nekom trenutku poželite pronaći čavao”, upozorio je Cottereau. “Ako Rusi gomilaju trupe na granici, to će nas učiniti nervoznima, ako mi gomilamo trupe na granici, to će njih učiniti nervoznima”, zaključuje general.
Izazovi za NATO
Ipak, bit će veliki zadatak drastično poboljšati spremnost. NATO je pristao 2022. godine staviti 300 000 vojnika u stanje visoke pripravnosti, u odnosu na njih 40 000 godinu dana prije. Nedostaci u sposobnosti saveza da proizvede dovoljno oružja i streljiva da se održi korak sa zahtjevima Ukrajine, a NATO također mora unaprijediti dugo zanemarivanu logistiku potrebnu za brzo raspoređivanje trupa željeznicom ili cestom. Potreba za financiranjem provedbe regionalnih planova jedan je od razloga zašto je Stoltenberg pozvao čelnike da podignu ciljanu vojnu potrošnju saveza, što je još jedna tema o kojoj će se raspravljati u Vilniusu. Dužnosnici NATO-a procjenjuju da će trebati nekoliko godina da se planovi u potpunosti provedu, iako naglašavaju da savez može odmah krenuti u bitku ako bude potrebno. “Spremni smo boriti se večeras. Znate, nikad niste dovoljno spremni. Nikad”, rekao je Cottereau. “Moramo biti sposobni boriti se večeras ako bude potrebno, s onim što imamo.”
Komentari
