NATO savez više nije vezan ranijim obvezama da se suzdržava od raspoređivanja svojih snaga u Istočnoj Europi, kazao je u nedjelju zamjenik glavnog tajnika saveza Mircea Geoana.
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a kazao je za AFP kako zbog ruskog napada na Ukrajinu savez nema ograničenja u stvaranju jakih pozicija na svom istočnom krilu.
“Oni (Rusi) su donijeli odluke, obvezali su se (u Osnivačkom aktu Rusija-NATO) kako neće napadati svoje susjede, što čine, i da će se redovito konzultirati s NATO-om, što ne čine. Stoga mislim da ovaj osnivački akt zapravo nije valjan zbog Rusije”, kazao je Geoané.
“Sada nemamo ograničenja da imamo jaku poziciju na istočnom krilu i osiguramo da svaki kvadratni centimetar teritorija NATO-a bude zaštićen člankom 5 i našim saveznicima”, dodao je.
Članak 5 NATO-a je onaj koji se odnosi na zajedničku obranu, i kaže da je napad na jednu članicu napad na sve njih.
Prema Osnivačkom aktu iz 1997., s ciljem ponovnog definiranja odnosa između Rusije i Saveza, obje su se strane složile raditi na “sprječavanju bilo kakvog eventualnog prijetećeg gomilanja konvencionalnih snaga u dogovorenim regijama Europe, uključujući Srednju i Istočnu Europu”.
NATO je 2017. već rasporedio multinacionalne taktičke skupine u baltičke države i Poljsku kao mjeru odvraćanja. Nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače, NATO je tamo poslao pojačanje.
Baltičke države pozvale su na veću prisutnost saveznika, uključujući i razvoj brigada koje će zamijeniti manje taktičke skupine.
Ministri obrane NATO-a sastat će se sredinom lipnja kako bi razgovarali o ovom i drugim pitanjima, a čelnici država članica NATO-a sastat će se kako bi odobrili sve promjene na summitu NATO-a u Madridu krajem lipnja.
Ovdje bismo dodali kako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u jučerašnjem intervjuu za francuski medij TF1 izjavio da Zapad ne pokazuje spremnost da Rusiji pruži pravno obvezujuća, dugoročna sigurnosna jamstva, poglavito da odbije daljnje širenje NATO-a, uključujući povlačenje “bukureštanske formule” da će Ukrajina i Gruzija postati članice saveza. Naglasio je potrebu vraćanja vojnih sposobnosti Sjevernoatlantskog saveza, uključujući udarne sposobnosti, i infrastrukture NATO-a u stanje iz 1997., kada je potpisan Osnivački akt Rusija-NATO.
