Neutralnost Finske? Rat u Ukrajini testira taj tradicionalni pristup

Finska tradicionalno balansira linijom neutralnosti kako bi izbjegla sukob sa svojim ruskim susjedom. Ipak, rat u Ukrajini mijenja stavove finske javnosti, a ulazak u NATO postaje sve realnija mogućnost, piše u kraćoj analizi France 24.

Prije dvadeset godina ulazak u NATO u Finskoj bio bi nezamisliv. No, sada je u tijeku povijesna promjena u javnom mnijenju, a istraživanje objavljeno 28. veljače pokazalo je da je, po prvi put, većina stanovništva (53%) bila za pridruživanje Atlantskom savezu. To je povećanje od čak 25% u odnosu na razdoblje prije ruskog napada na Ukrajinu. Nova anketa, objavljena 14. ožujka, pokazuje je da je podrška za ulazak u NATO među Fincima skočila na čak 62%.

Veća zabrinutost za sigurnost natjerala je finske političare da razmotre dramatične promjene politike udaljavanja od tradicionalne neutralnosti zemlje. U potezu bez presedana, premijerka Sanna Marin objavila je 28. veljače da će Finska opskrbiti Ukrajinu oružjem za borbu protiv ruskih snaga. U međuvremenu, finski predsjednik Sauli Niinisto pozvao je na odlučivanje “hladne glave” oko pitanja članstva u NATO-u.

“Trenutno postoji puno emocija kod formiranja javnog mnijenja”, rekao je profesor Maurice Carrez upoznat sa stanjem u Finskoj. Dodao je da trenutne dvije najveće političke stranke u Finskoj, Socijaldemokratska stranka i Nacionalna koalicija, zapravo gledaju blagonaklono na NATO. “Finski predsjednik želio je podsjetiti ljude da moraju izbjegavati donošenje ishitrene odluke”. Za 5,5 milijuna stanovnika Finske, to znači ostati miran pred mogućim prijetnjama iz Rusije.

“Finska i Švedska dobivaju česta upozorenja iz Rusije”, rekla je Chiara Ruffa, izvanredna profesorica ratnih studija na Švedskom sveučilištu obrane. “Početkom ožujka, na primjer, četiri ruska borbena zrakoplova narušila su švedski zračni prostor, dok su švedska i finska vojska izvodile vježbe na otoku Gotlandu u Baltičkom moru”.

Finska je modernizirala vlastitu vojsku i približavala se NATO-u, čak i ako još nije članica. Finska je 2014. potpisala sporazum kojim se NATO-ovim trupama daje potpora i tranzit kroz zemlju u vrijeme krize. Od ove godine, NATO je najavio da će uključiti Finsku u razmjenu informacija kojima raspolaže vojni savez tijekom rata u Ukrajini.





Strah od ruskog napada u Finskoj također ima korijene u Drugom svjetskom ratu. Istočna finska granica s Rusijom duga je više od 1300 kilometara, a kolektivno sjećanje na ruski napad 1939. i dalje je prisutno među Fincima. Tijekom tzv. Zimskog rata koji je uslijedio, Finska je izgubila više od 80 000 vojnika u žestokim borbama s ruskim snagama. Borba je pomogla u stvaranju finskog nacionalnog identiteta, iako je zemlja postala neovisna 1917. nakon više od jednog stoljeća što je bila dio Ruskog Carstva. “Nakon neovisnosti, došlo je do strašnog građanskog rata”, rekao je Carrez i dodao: “Ipak, kad je počeo Zimski rat, neke od tih nacionalnih podjela su nestale. Danas se Finci sjećaju Zimskog rata kao rođenja nacije”. Rat je završio tako što je Finska ustupila dio teritorija Rusiji, ali je zadržala neovisnost. Od tada, Finska je usvojila pažljivo balansiran vanjskopolitički stav kako bi izbjegla sukob s većim susjedom. Godine 1948. Finska i Rusija potpisale su Sporazum o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći, potvrđujući finsku neutralnost u narednim desetljećima. “Finska nije postala neutralna jer je izgubila rat protiv Sovjetskog Saveza 1944. Finska se oduvijek trudila prikazati kao neutralna država, čak i između dva svjetska rata. Očito je to bila prisilna neutralnost zbog prisutnosti vrlo moćne države na finskoj granici”, rekao je Carrez.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Finska se okrenula na zapad. Svoju političku odanost potvrdila je ulaskom u Europsku uniju 1995., ali je zadržala svoju vojnu neutralnost odbijanjem pridruživanja NATO-u. Isti izbor je napravila i susjedna Švedska. No, finski parlament će u travnju ponovno otvoriti raspravu o tome hoće li se pridružiti NATO-u nakon što je predstavljeno izvješće o rizicima i koristima takvog poteza. Glavna prednost bila bi vojna zaštita koju bi pružili saveznici u NATO-u u slučaju napada (članak 5. NATO ugovora).

Ipak, pridruživanje bi moglo imati i nedostatke. “Pruža li NATO stvarnu zaštitu? Pridruživanje bi moglo biti kontraproduktivno”, rekao je Carrez. Unatoč povijesnim napetostima, postoje i istinske veze koje povezuju Rusiju s Finskom, a u Finskoj živi velika zajednica koja govori ruski. Vojno primicanje Zapadu također bi moglo naštetiti gospodarskim odnosima s Rusijom, koja je važan trgovinski partner i trenutačno osigurava više od 97% cjelokupnog prirodnog plina koji se koristi u Finskoj, prema Eurostatu. Iako još nije upućen nikakav službeni zahtjev, NATO je objavio da će prihvatiti zahtjeve Finske ili Švedske za pridruživanje savezu. Stručnjaci su rekli da bi se proces prodruživanja mogao odviti relativno brzo. “Dobro je poznato da Švedska i Finska imaju potrebne vojne kapacitete, a postoji i visoka razina interoperabilnosti jer su obje zemlje već sudjelovale u više zajedničkih misija s NATO-om”, tvrdi analitičarka Ruffa.





Komentari

komentar

You may also like