Iako su se u ponedjeljak, 22. studenog, cijene plina u Europi nešto spustile i prema izvješćima s burze ICE kreću se oko 993 dolara za 1000 kubičnih metara, što je ekvivalent od oko 85 eura po megavatsatu prema aktualnom tečaju euro/dolar, one su na europskom tržištu još uvijek sve samo ne stabilne i povoljne. Naime, još početkom ljeta cijene „plavog energenta“ kretale su se na europskim spot tržištima na razini oko 300-400 dolara za 1000 kubika.
Osim toga, vrlo je neugodna i neizvjesna situacija s ruskim baltičkim plinovodom Sjeverni tok 2 u samoj Njemačkoj u kontekstu formiranja nove savezne vlade u Berlinu, kao i velikih geopolitičkih napetosti na relaciji Zapad-Rusija zbog čega jača pritisak Washingtona na Berlin da obustavi taj plinovod. Prijetnju predstavljaju i nikad manje plinom napunjena europska podzemna skladišta što jača nervozu zbog moguće jake zime koja može rezultirati većom brzinom njihovog pražnjenja od one koja jamči dovoljnu količinu plina za sigurnu opskrbu. A zima je već odlučila pokazati zube, puno ranije nego što se očekivalo.
Tako njemačka televizija ZDF sada pokušava primiriti Nijemce u svezi s odgodom puštanja u promet plinovoda Sjeverni tok 2, a stručnjaci, koji su sudjelovali u programu te televizijske kuće, tvrde kako Njemačka ne treba strahovati od nestašice plina.
Prema Claudiji Kemfert, stručnjakinji za energetiku na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja, odluka o odgađanju certifikacije spomenutog plinovoda bila je očekivana jer pravila EU navode kako proizvodnju, isporuku i održavanje ne smije obavljati ista tvrtka (u konkretnom slučaju Gazprom). Osim toga, pokretanje Sjevernog toka 2 mora odobriti i Europska komisija.
Ovdje bismo dodali slijedeće: Europska komisija (EK) ne može spriječiti Njemačku u pokretanju ovog plinovoda, međutim za donošenje svoje odluke ima rok od dva mjeseca od završetka certifikacije od strane njemačkog regulatora plus još dva dodatna mjeseca prema potrebi, što pokretanje plinovoda može odgoditi i do svibnja iduće godine. A kako njemački regulator, nakon nedavnog uvođenja moratorija na certifikaciju neće moći do 8. siječnja (do kada mu je bio prvotni rok) donijeti svoju odluku o izdavanju uporabne dozvole za ST-2, čitav proces mogao bi se još dodatno produžiti ako na tome ustraje EK, pa nisu rijetki niti oni analitičari koji pokretanje plinovoda smatraju realnim tek početkom iduće jeseni.
Ali vratimo se vijestima s njemačke televizije. Navedena analitičarka za ZDF tako navodi kako ruska tvrtka Gazprom nije rezervirala dodatne transportne kapacitete za prosinac za svoje plinovode u Ukrajini i Poljskoj i da time Rusija nastoji izvršiti pritisak na Njemačku i Europu. Kazala je kako su skladišta Gazproma u Europi ” sumnjivo prazna”.
U ovom trenutku udio Rusije u europskom uvozu plina iznosi 41%, napominje ZDF, pozivajući se na podatke Eurostata. Još 16% dolazi iz Norveške, 8% iz Alžira, a osim toga, tu su i zalihe LNG-a. Međutim, u posljednje vrijeme stanje s opskrbom se pogoršalo zbog činjenice da je Alžir prekinuo isporuku plina zbog sukoba s Marokom.
Trenutačno su skladišta plina u Europi popunjena samo 74 posto, navodi njemačka televizija. Radi se o najnižoj stopi u posljednjih deset godina. Prema riječima stručnjaka za energetiku Thomasa Benedixa, normalna popunjenost trebala bi biti 90% prije početka zime. Analitičar je istaknuo kako je upravo nedostatak zaliha plina bio razlog zašto su tržišta tako bolno reagirala na suspenziju certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2 od strane nadležnog njemačkog mrežnog regulatora – BNA.
Podsjećamo: moratorij na certifikaciju plinovoda ST-2 njemačkog regulatora trajat će sve dok se tvrtka operater istog Nord Stream 2 AG ne registrira i organizira sukladno njemačkim zakonima, što je ova i najavila još u rujnu u Švicarskoj gdje joj je sjedište. Međutim, ona će morati osnovati tvrtku kćer na njemačkom tlu koja bi bila vlasnik njemačke dionice plinovoda u teritorijalnim vodama te države u Baltičkom moru (čime bi se zadovoljili gore spomenuti uvjeti iz plinske direktive EU), za što treba ponovo dostaviti svu potrebnu dokumentaciju njemačkom regulatoru, a ne u Švicarskoj gdje joj je sjedište (uostalom Švicarska nije niti članica EU).
O ovoj smo temi opširnije pisali u našoj nedavnoj analizi pod naslovom „Odustaje li Njemačka od Sjevernog toka 2 ili je stvar ipak potpuno drukčija?“, koju možete pogledati ovdje ili ispod teksta.
Z. Meter: Odustaje li Njemačka od Sjevernog toka 2 ili je stvar ipak potpuno drukčija?
