Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je govorio na kongresu Stranke europskih socijalista u Berlinu, rekao je da je važno reformirati neke od ugovora EU-a kako bi se nove članice mogle pridružiti, prenosi AP.
“Ujedinjena Europska unija od 27, 30, 36 država, s više od 500 milijuna slobodnih i ravnopravnih građana, može još snažnije podnijeti teškoće u ovom svijetu”, rekao je. EU trenutno ima 27 članica. “Posvećen sam proširenju EU-a. Ako EU nastavi rasti prema istoku, svi ćemo biti na dobitku”, dodao je. Scholz se također zalagao za izmjenu načela da se odluke bloka moraju donijeti jednoglasno, tj.da se svaki član mora složiti kako bi se donosile odluke u vanjskim poslovima i poreznoj politici. Iako to načelo pomaže EU-u da predstavlja ujedinjeniju frontu, također je kritizirano to pravilo zbog usporavanja djelovanja u hitnim pitanjima kao što je sankcioniranje Rusije. Svih 27 članica bloka također mora dati odobrenje za svako proširenje Unije. Scholz je rekao da zna da će biti potrebno “mnogo uvjeravanja” kada je u pitanju postupno ukidanje jednoglasnosti. “Ali također jasno kažem: ako je geopolitička Europa naša težnja, onda su odluke većine dobitak, a ne gubitak suvereniteta”, dodao je Scholz.
Scholz je rekao je da podupire veću vojnu autonomiju EU-a te pozvao na koordiniranu nabavu oružja i opreme, kao i uspostavu EU snaga za brzo djelovanje do 2025. godine. “U budućnosti će Europi trebati koordinirano povećanje vojne sposobnosti”, rekao je Scholz stranačkom skupu, dodavši: “Moramo samouvjereno i zajednički unaprijediti europsku obranu.”
EU se posljednji put proširila 2013. godine kada je primila Hrvatsku koja je 2003. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Ipak, proces pristupanja bloku bio je dug za zemlje Zapadnog Balkana, a EU je pristala otvoriti pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u srpnju ove godine. Sjeverna Makedonija je dobila status kandidata za članstvo u EU 2005., dok je Albanija dobila status 2014. Ukrajina i Moldavija također su dobile status kandidata za članstvo u EU ovog lipnja, nakon rata u Ukrajini. Ipak, Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, jasno je dao do znanja da će se pristupni proces odvijati prema zadanoj proceduri i da će službeni pregovori započeti tek kada se ispune određeni uvjeti.
Komentari
