Njemačka nema streljiva za protuzračne tenkove koje šalje Ukrajini

Prije četiri tjedna Njemačka je pristala poslati desetke protuzračnih tenkova da pomognu u obrani Ukrajine od ruske invazije, što je dio onoga što je nazvala prekretnicom nakon desetljeća vojne suzdržanosti. Berlin tvrdi da može isporučiti prve Gepard tenkove tek u srpnju, izvještava Reuters.

To je presporo, rekao je ukrajinski parlamentarac u utorak, dok su ruske snage započele napad na istok zemlje. “Za nas je srpanj kao, ‘što?!'(izraz čuđenja op.a.)”, rekla je za Reuters Anastasia Radina, zastupnica u ukrajinskom parlamentu na Svjetskom gospodarskom forumu. “Dopustite mi da to kažem ovako: pitajmo majku koja je prisiljena sjediti u podrumu sa svojim tek rođenim djetetom koje nema adaptirano mlijeko. … Koliko joj je srpanj daleko od sada?”

Zahtjevi Kijeva za teško naoružanje intenzivirali su se otkako je Moskva usmjerila svoju vatrenu moć na istok i jug Ukrajine. No, jedan od razloga za odgodu Njemačke bio je nedostatak streljiva, rekli su izvori iz industrije i ukrajinski veleposlanik – činjenica koja je bila dobro poznata Berlinu kada je prvi put dao obećanje. Novonastala situacija zbunjenosti naglašava kako je ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače zatekla Berlin. Njemačka je izrazito loše opremljena za vojnu akciju, rekao je njezin zapovjednik, unatoč tome što ima jednu od najvećih obrambenih industrija na svijetu, s izvozom oružja u vrijednosti od 9,35 milijardi eura u 2021. prema vladinim podacima.

Gepard tenkovi ispaljuju rafal streljiva od 35 mm koji tvori oblak u zraku kako bi zaustavio nadolazeći zrakoplov. Njemačka ih više ne koristi i ima oskudne zalihe streljiva koje treba posebno proizvesti. Isporuka oružja Ukrajini “ima smisla samo kada uz to postoji streljivo – to je svima bilo jasno od samog početka”, rekao je izvor iz industrije Reutersu, govoreći pod uvjetom anonimnosti jer je tema osjetljiva. Zamoljen da komentira nedostatak streljiva, glasnogovornik ministarstva obrane rekao je da vlada daje potporu tamo gdje je potpora bila moguća. Berlin je 20. svibnja rekao da je pronašao streljivo i da će poslati tenkove. Na pitanje kako je pronašlo dovoljno streljiva, ministarstvo nije odgovorilo.

Nekoliko sati nakon što je Moskva 24. veljače pokrenula, kako kaže, “specijalnu vojnu operaciju”, načelnik njemačke vojske rekao je na LinkedInu da se “zasitio” njemačkog zanemarivanja vojske – i da je vojska “manje-više praznih ruku.” Kako bi to popravio, 27. veljače kancelar Olaf Scholz pokrenuo je svoju prekretnicu ili ‘zeitenwende’, obećavši poseban fond od 100 milijardi eura za obranu. No, umjesto spontanog odgovora na invaziju na Ukrajinu, obrambeni izvori rekli su Reutersu da se ovaj plan zapravo oslanja na prijedlog ministarstva obrane koji je sastavljen mjesecima ranije, za razgovore o formiranju njegove koalicije. U tom dokumentu, klasificiranom kao povjerljivim i koji je vidio Reuters, navodi se da će vojsci, Bundeswehru, trebati oko 102 milijarde eura da jamči financiranje velikih obrambenih projekata do 2030. godine, te je predložen poseban fond izvan uobičajenog proračuna.

Otkako je obećao tenkove Gepard, Berlin je Ukrajini obećao više teškog naoružanja. Kod kuće, Njemačka ima za cilj upotrijebiti poseban fond za povećanje potrošnje za obranu tijekom 4-5 godina, dovodeći ih do iznosa ravnog 2% ekonomske proizvodnje koju je odredio NATO. Time bi Njemačka postala treći najveći vojni potrošač u svijetu iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine, prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). No, njemački parlament još nije usvojio posebni fond.




“Njemačka nikada više nije trebala postati vojna sila”, rekla je za Reuters Marie-Agnes Strack-Zimmermann, šefica parlamentarnog odbora za obranu. “Sada se od nas traži da pokažemo vojno vodstvo. Ovo je promjena mentaliteta kojoj se Nijemci prvo moraju prilagoditi”, rekla je Strack-Zimmermann, čiji su Slobodni demokrati (FDP) mlađi partneri u Scholzovoj trosmjernoj koaliciji.

10 godina za kacigu





Nakon dva svjetska rata, Njemačka se klonila sukoba. Nakon pada Berlinskog zida, Nijemci su se osjećali “okruženi prijateljima”, rekao je ministar vanjskih poslova 1997. godine. Politički establišment usredotočio se na trgovinu i angažman, do točke u kojoj je zemlja počela ovisiti o Rusiji za polovicu svoje opskrbe prirodnim plinom.

Kod kuće se vojska borila s birokracijom toliko zamršenom da još uvijek čeka kacige koje je zatražila 2013., a vrste koje su američke snage koristile od 1990-ih, rekla je Eva Hoegl, parlamentarna povjerenica njemačkog Bundestaga za Oružane snage. “To znači da će (Njemačkoj ) trebati 10 godina da nabavi kacigu koja je dostupna na tržištu i koja se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama”, rekla je. Vlada nije odgovorila na zahtjeve za komentar takvih problema.

Njemačka vojska, Bundeswehr, nema niti jednu borbeno spremnu brigadu – postrojbu od oko 5000 vojnika – za obranu njemačkog teritorija. Najveće europsko gospodarstvo ima jednu desetinu od 3500 glavnih borbenih tenkova koliko je imala 1980-ih. Njemačke flote borbenih zrakoplova i podmornica čine jednu četvrtinu njihove hladnoratovske snage. U godinama kada Njemačka mora osigurati brigadu za NATO-ove snage za brzo reagiranje – trupe prve u redu za odgovor na svaki ruski napad – vojnici moraju posuditi opremu od drugih jedinica.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, šef nabave ministarstva obrane, viceadmiral Carsten Stawitzki, pozvao je proizvođače oružja na sastanak WebExa 28. veljače kako bi razgovarali o načinima povećanja vojne spremnosti za obranu Njemačke, navodi se u pismu koje je vidio Reuters. “Kristalno je jasno dao do znanja da se moramo… pripremiti za povećanje proizvodnje u iščekivanju velikog obujma i raznih narudžbi”, rekao je izvor iz industrije za Reuters. To se tek treba ostvariti, rekla su Reutersu dva izvora iz obrane. “Još nemamo narudžbe”, rekao je drugi izvor iz industrije. Druge su nacije dale narudžbe njemačkoj obrambenoj industriji nekoliko dana nakon invazije, rekao je izvor, odbijajući dati detalje. “U Njemačkoj rat nije imao utjecaja na postupke nabave za obranu.”




“Grom iz vedra neba”

Ukrajinski diplomati koji pozivaju na njemačko oružje tvrde da primaju pomiješane poruke. Kijev je zatražio Geparde od Njemačke na početku rata, ali je Berlin odbio, rekao je njegov veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnyk za televizijsku kuću ntv.

Ipak, Sjedinjene Američke Države ugostile su 26. travnja više od 40 zemalja u zračnoj bazi u njemačkom gradu Ramsteinu, na razgovorima o isporuci oružja Kijevu. To je bio dan kada je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla da je Berlin dao odobrenje za izvoz Geparda: “To je upravo ono što je Ukrajini potrebno u ovom trenutku kako bi osigurala svoj zračni prostor”, rekla je novinarima. Ta je objava, rekao je ukrajinski veleposlanik Melnyk 27. travnja, bila “grom iz vedra neba” jer je Berlin prethodno tvrdio da nema dovoljno streljiva. Dva izvora iz obrambene industrije izjavila su da su tek iz medijskih izvješća saznali da je vlada odobrila slanje tenkova u Ukrajinu. Gepard, koji se na engleskom zove Cheetah, stari je sustav koji još uvijek koristi samo nekoliko zemalja. Njemačka je svoje Geparde prodala prije desetak godina, tako da nije imala potrebu skladištiti streljivo. Tenkovi su sada u vlasništvu obrambene tvrtke koja ih je izgradila, KMW. Glasnogovornik tvrtke odbio je komentirati ovu priču.

Većina teškog naoružanja koje su zemlje NATO-a do sada poslale Ukrajini je oružje sovjetske proizvodnje koje se još uvijek nalazi na zalihama istočnoeuropskih država članica NATO-a, no neki su saveznici nedavno počeli isporučivati ​​zapadne haubice. Lambrecht je 6. svibnja kazala da će Njemačka također poslati sedam samohodnih haubica u Ukrajinu. Panzerhaubitze 2000 jedno je od najmoćnijih topničkih oružja u zalihama Bundeswehra i može pogoditi ciljeve na udaljenosti od 40 km.

Oružje će doći iz zaliha Bundeswehra i biti će isporučeno tijekom sljedećih tjedana, rekao je Berlin. Obuka ukrajinskih vojnika započela je u Njemačkoj ranije ovog mjeseca i Njemačka će isporučiti početni paket streljiva, a daljnje kupnje će se obaviti između Kijeva i industrije. No, za nove kupnje za Bundeswehr će trebati više vremena, a članovi vladajuće koalicije već dovode u pitanje potrebu za posebnim fondom. Čelnici mladih Zelenih i Scholzovih socijaldemokrata (SPD) žele više debate o tome čemu ona služi i predanost reformi sustava nabave. “Nije mi jasno što će se točno kupovati [fondom] i moramo reformirati sustav nabave koji brzo troši novac”, rekla je Jessica Rosenthal, zastupnica u parlamentu i čelnica omladinske organizacije SPD-a. “Jasno je da imamo potrebu nadoknaditi financiranje vojske – ali to moramo učiniti i u drugim područjima.”

Njemački znanstvenici: Obuka vojnika može se tretirati kao sudjelovanje u ratu

 

Komentari

komentar

You may also like