Njemačka odbila priznati „golodomor“ genocidom nad Ukrajincima

Foto: preuzeto s priznajem.hr

Njemačka vlada za događaje s početka 30.-ih godina prošloga stoljeća u Ukrajini (poznate kao „holodomor“ ili „golodomor“) smatra kako ih se ne može nazvati genocidom. To je u utorak izjavio državni tajnik za europske poslove pri njemačkom MVP Michael Roth na zasjedanju vijeća Bundestaga.

Pokretači te inicijative u njemačkom parlamentu zahtjevali su da se „holodomor“ okarakterizira kao „genocid nad ukrajinskim narodom, izazvan potezima sovjetskog režima na čelu sa Staljinom“. Oni smatraju kako se radilo o „umjetno organiziranoj gladi, koja je dovela do milijunskih žrtava među Ukrajincima“. Međutim Toth se nije složio s takvim zahtjevima zbog međunarodno-pravnih razloga.

„Vlada SR Njemačke ne smatra kako se događaji do 1948. g. po međunarodnom pravu mogu smatrati genocidom“, izjavio je Roth. Priznao je kako su događaji od 1932.-1933.g. „užasna katastrofa za koju su odgovorni ljudi i koja je dovela do milijunskih pogibija“. Međutim između političkih i međunarodno-pravnih ocjena tih događaja postoji razlika, jer se tek od 1948.g. u međunarodnom pravu pojavila definicija genocida.

Podsjećamo: početkom 30.-ih godina XX. stoljeća velika glad zahvatila je ogromne prostore SSSR-a: Ukrajinu, Bjelorusiju, Sjeverni Kavkaz, Južni Ural i prostore uz rijeku Volgu, kao i Sibir i Kazahstan, kada je, prema različitim procjenama umrlo između 2 i 8 milijuna ljudi, dok je prisilno deportirano stotine tisuća seljaka. Današnji i raniji ruski stavovi protive se kvalificiranju te tragedije kao genocida tadašnjeg sovjetskog državnog vodstva, već to smatraju njegovom promašenom i po posljedicama katastrofalnom agrarnom politikom i komunističkim reformama, pričemu su stradali mnogi sovjetski narodi.

S druge strane Ukrajina smatra kako je to bila smišljena politika tadašnje Moskve s ciljem uništenja Ukrajinaca, zbog čega je ukrajinski parlament 2006. g. donio zakon o sjećanju na „holodomor“ kao genocid nad ukrajinskim narodom. Područja pogođena glađu bila su većinom naseljena ukrajinskim seljacima koji su pružali otpor novoj sovjetskoj ekonomskoj politici odnosno nesrazmjernom kolektivnom oduzimanju privatno stečenih dobara.




Ta se odluka u Rusiji većinom smatra željom za revizijom povijesti ali nikakvih službenih izjava po tom pitanju do sada nije bilo.

 





Komentari

komentar

You may also like